Prema odluci kadrovske komisija Stranke demokratske akcije (SDA) kandidat za novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine je Selmo Cikotić, potvrđeno je neslužbeno za “Avaz”.
Ovu informaciju potvrdio je Halid Genjac, glavni tajnik SDA.
Kako je pojašnjeno, prijedlog će tijekom dana biti dostavljen Milanu Tegeltiji, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH na dalje postupanje u skladu sa Zakonom o Vijeću ministara BiH.
Iako se ranije špekuliralo o drugim imenima, SDA se u posljednji trenutak odlučila za Cikotića koji je kandidaturu i prihvatio.
On je bio četiri godine savjetnik Bakira Izetbegovića u Predsjedništvu BiH.
Cikotić je i bivši ministar obrane u Vijeću ministara a probošnjački mediji ga predstavljaju kao stručnjaka za NATO integracijski proces, podsjeća HMS.
Predlaganje Cikotića za ministra sigurnosti poruka je i Hrvatima kakvu BiH SDA želi napraviti.
Naime, Cikotić je bio na čelu Operativne grupe „Zapad“, koja je bila podređena 3. korpusu Armije RBiH.
Sjedište OG Zapad 3. bilo je u Bugojno, a u njenom sastavu 307. brdska brigada, brigada Vojne policije istoimene Armije BiH, TO i stanica civilne sigurnosti – odnosno, pripadnici MUP-a Republike BiH u općini Bugojno.
S teritorija pod izravnom kontrolom OG Zapad na čijem je čelu bio Selmo Cikotić, odnosno, s prostora bugojanske općine, istjerano je 15 tisuća Hrvata, njih više od tisuću prošlo je tretman u logorima smrti, a ubijeno je ukupno 90 civila, pisao je ranije internetski portal Dnevnik.ba.
Kako je ovaj mostarski portal pisao još sredinom 2018. godine, Selmo Cikotić se više od 20 godina dovodi u (ne)izravnu vezu s ratnim zločinima počinjenim u Bugojnu. Njegova uloga i danas je (ne)jasna u jednoj od najtežih epizoda recentne hrvatske povijesti u Središnjoj Bosni – nestankom 19 bugojanskih Hrvata čiji posmrtni ostatci ni do danas nisu pronađeni.
Na zahtjev Sudskog vijeća u predmetu Handžić, Selmo Cikotić dao je iskaz o ratnim zbivanjima u Bugojnu. Uz Cikotića, pred Vijećem je govorio i Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva u Bugojnu i „gospodar života i smrti“ kako ga nazivaju preživjele žrtve agresije u Bugojnu. Sudsko vijeće je i Cikotiću i Mlaći dodijelilo odvjetnike tijekom davanja iskaza kako se ne bi inkriminirali.
Cikotić je tako pred Sudom BiH, unatoč predočenim dokumentima tzv. Armije BiH koje je sam potpisivao, rekao kako vojska nije bila nadležna za zarobljenike na bugojanskom stadionu – logoru Iskra.
Inače, pred Sudom BiH formiran je predmet Handžić i ostali odnosno Handžić, Senad Dautović, Nisvet Gasal i Musajb Kukavica. U jednoj fazi postupak predmet Handžić i ostali se podijelio na dva odnosno Handžić i Gasal i ostali. Zanimljivo, Cikotić je krio činjenicu kako je svjedočio ranije pred Haaškim tribunalom, a još zanimljivije je kako je to pravosuđe u BiH saznalo sa zakašnjenjem.
“Kada je Cikotić svjedočio na ovom suđenju, nismo imali izjavu koju je dao u Haškom tribunalu, a koja je u odlučnim činjenicama drugačija. Prihvatljivo je da on bude ponovo pozvan kao svjedok ukoliko ne bude prihvaćen prijedlog da se u dokaze uvrsti transkript njegove izjave iz Haaga”, kazala je tada državna tužiteljica Slavica Terzić.
U predmetu protiv Handžića, vojni vještak Suda BiH bio je Fikret Muslimović, general tzv. Armije BiH i još jedan aktualni savjetnik Bakira Izetbegovića.
Izvanredni izvještaj, strogo povjerljivog karaktera, kojeg je Cikotić slao Hadžihasanoviću, zapovjedniku 3. korpusa tzv. Armije BiH u Zenici, govori, naravno, posve suprotno. Cikotić je napisao kako „postoje 23 zarobljenika koji zbog težine počinjenih djela imaju poseban tretman“. Umjesto da razjasni okolnosti i način, pojasni kakav je to „poseban tretman“ za 23 Hrvata iz Bugojna od kojih posmrtni ostatci njih 19 nisu pronađeni, Cikotić je, naravno, sve to negirao i kazao kako je „za zarobljenike bila odgovorna jedinica koja ih zarobi u borbi dok ih ne preda dalje“.
Vrisak.info
