Promjena raspodjele javnih prihoda koja je usvojena u Zastupničkom domu, a o kojoj se tek treba izjasniti Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, donosi itekako ozbiljne promjene u iznos sredstava kojima će u budućnosti raspolagati županije.
Najviše žalbi i kritika na predložene zakonske izmjene dolazi iz Sarajevske županije, koja će jedina i pretrpjeti “štetu” u slučaju preraspodjele prihoda. Većina se slaže kako je realno Sarajevo neopravdano bilo u povlaštenom položaju u odnosu na druge županije, piše Večernji list BiH.
Kako je tijekom sjednice Zastupničkog doma izjavio jedan od predlagatelja izmjena zastupnik Salko Zildžić, tzv. ponder 2 za Sarajevsku županiju bi se iduće godine smanjio na 1,4, a godinu kasnije na 1,3. To u praksi, prema trenutačnom trendu ubiranja prihoda, znači 86 mil. KM manje na godišnjoj razini. Taj bi se novac preraspodijelio ostalim županijama prema zakonski utvrđenim kriterijima.
Jasno je da ni ovo zakonsko rješenje nije idealno, ali umnogome ispravlja nepravdu koja traje punih 15 godina. Na to su vrlo često upućivali predstavnici vlasti iz gotovo svih županija, ističući da se akumulirani iznos sredstava koji im je preferiranjem Sarajeva ostao uskraćen moglo utrošiti u značajne kapitalne projekte. Dosadašnji koeficijent za raspodjelu Sarajevskoj županiji iznosio je 1,9658.
To je značilo da su se prihodi Sarajevske županije množili s brojem dva. Za polovinu toga iznosa diskriminirane su druge sredine. Protivnici izmjena naglašavali su da se u Sarajevu uplati najviše poreza, ali su istodobno prešućivali da se ti porezi ostvaruju zahvaljujući djelovanju poslovnih subjekata na cijelom prostoru Federacije te da dio prihoda Sarajevo akumulira i kao glavni grad u kojem se nalaze institucije, strana diplomatska i druga predstavništva, sjedišta tvrtki…
Procjene pokazuju da je SŽ od početka primjene ovoga zakona iz 2006. uspio drugim sredinama uzeti više od 3 milijarde maraka. Ako novi zakon bude usvojen, godišnje bi se u proračune županija u kojima živi najveći broj Hrvata preusmjerilo 23,6 milijuna KM.
Ukupni prihodi proteklih su godina, naravno, bili različiti, ali je sigurno da je u proteklih 15 godina županijama gdje uglavnom žive Hrvati zbog spornog zakona uskraćeno gotovo 300 mil. KM. Što bi taj novac značio za razvoj tih prostora, najbolje pokazuje podatak da je ovogodišnji proračun Hercegbosanske županije 89,7 mil. KM, a Zapadnohercegovačke nešto veći od 105 mil. KM.
Oštećene su i neke većinski bošnjačke županije, a prema sadašnjem iznosu prihoda, ako se izmjene zakona usvoje, najviše će profitirati Tuzlanska županija koja bi, prema projekcijama raspodjele za prošlu godinu, trebala dobiti 15,8 milijuna KM prihoda više. Zeničko-dobojska će imati 13,3 milijuna, a Unsko-sanska 9,2 mil. KM više prihoda. U proračun Srednjobosanske županije slit će se 8,9 milijuna KM prihoda više, Hercegovačko-neretvanske 7,3 mil., Zapadnohercegovačke 3,2, Hercegbosanske 2,4 mil., Posavske 1,8 i Bosansko-podrinjske 1,4 mil. KM.
Komentirajući zakonsko rješenje o promjeni raspodjele javnih prihoda koje je izglasao Zastupnički dom Parlamenta FBiH, dopredsjedatelj Mladen Bošković ističe da taj prijedlog stvara djelomično pravedniju raspodjelu javnog novca u FBiH.
Postoje precizne studije i statistike koje prikazuju koliko se novca slijevalo u koju županiju i takva ekonomska neravnoteža morala je imati svoj zakonski epilog. Unatoč nepostojanju parlamentarne većine u zakonodavnoj vlasti (u oba doma) Federacije BiH, prijedlog je podržala dvotrećinska većina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Ako bi zakon bio usvojen u oba doma i stupio na snagu, možemo reći kako smo ispravili dosadašnje nedostatke i stvorili zakonski okvir za ekonomski i gospodarski rast i razvoj ostalih županija u FBiH, zaključuje Bošković.
Vrisak.info
