Bukva, grab i hrast tradicionalno pripadaju najtraženijim vrstama drva za ogrjev. Međutim, postoji još jedna vrsta koja može biti vrlo dobar izbor za grijanje, a to je bagrem (robinija), odnosno lažna akacija.
Ovo tvrdo i gusto drvo poznato je po tome što dugo gori, dobro drži žar i uz pravilno sušenje može proizvesti veliku količinu topline.
Bagrem dugo zadržava toplinu
Zbog velike gustoće bagrem ne izgara tako brzo kao neke lakše vrste drva.
Tanja cjepanica mogu se iskoristiti za lakše potpaljivanje vatre, dok se veći komadi dodaju kada se vatra dovoljno razgori. Oni potom mogu dugo održavati temperaturu i žar.
Kod drva s oko 15 posto vlage ogrjevna vrijednost bagrema može iznositi približno 2.040 kilovatsati po prostornom metru. Usporedbe radi: pri istoj razini vlažnosti hrast ima ogrjevnu vrijednost oko 1.890 kilovatsati, a bukva približno 1.850 kilovatsati po prostornom metru.
Ipak, sama ogrjevna vrijednost nije jedini čimbenik koji određuje koliko će se prostor zagrijati. Veliku ulogu imaju peć ili kotao, način loženja, veličina cjepanica i, prije svega, količina vlage u drvu.
Bukva, grab i hrast
Činjenica da bagrem ima dobre odlike ne znači da su bukva, grab i hrast lošiji izbor.
Grab je poznat po dugom gorenju i dobrom zadržavanju žara. Bukva gori ravnomjerno i daje puno topline, zbog čega je već dugi niz godina jedan od najpopularnijih izbora. I hrast može dugo održavati vatru, no često mu je potrebno više vremena da se dovoljno posuši.
Bagrem se zbog svoje otpornosti, osim za ogrjev, koristi i za brojne druge namjene. Dobro podnosi vlagu te je otporan na gljivice i truljenje, pa se često koristi za stupove, ograde i druge konstrukcije izložene vremenskim uvjetima.
Najvažnije je da je drvo suho
Bez obzira na vrstu drva koju koristite, njegova vlažnost snažno utječe na kvalitetu grijanja.
Svježe posječeno drvo sadrži puno vode. Dio energije tijekom izgaranja stoga se troši na njezino isparavanje umjesto na stvaranje korisne topline. Vlažna drva teže se pale, stvaraju više dima i lošije gore. Osim toga, mogu pridonijeti stvaranju naslaga u dimnjaku.
Za učinkovito izgaranje u pravilu se preporučuje drvo s oko 20 posto vlage.
Najpouzdaniji način provjere jest uporaba vlagomjera. Na dovoljnu suhoću drva mogu upućivati i manja težina, promjena boje te pukotine koje se pojavljuju na krajevima cjepanica, piše Metropolitan.si.
Kako pravilno složiti drva
I način skladištenja može znatno utjecati na kvalitetu drva.
Cjepanice se ne bi smjele slagati izravno na tlo. Mnogo bolje rješenje je paleta ili druga podignuta i suha podloga koja sprječava upijanje vlage iz tla. Između komada drva potrebno je ostaviti dovoljno prostora kako bi zrak mogao slobodno cirkulirati.
Gornji dio složenih drva preporučljivo je zaštititi od kiše i snijega, no bočne stranice ne smiju se potpuno zatvoriti. Slobodno strujanje zraka pridonosi bržem i ravnomjernijem sušenju drva.
Vrijeme sušenja također ovisi o nekoliko čimbenika. Cijepano drvo suši se znatno brže od krupnih komada jer zrak lakše prodire u njegovu unutrašnjost.
Bagrem ima još jednu veliku prednost
Osim dobrih svojstava pri gorenju, bagrem odlikuje i iznimna otpornost na propadanje. Ako je pravilno uskladišten, može dugo ostati u izvrsnom stanju. Upravo se zato često koristi i na otvorenom, gdje je izložen različitim vremenskim uvjetima.
Sličnu otpornost ima i hrast, dok su bukva i grab osjetljiviji ako su dulje vrijeme izloženi kiši ili vlaži.
Vrisak.info
