Na današnji dan 18. rujna 1997. godine prije 27 godina u Splitskoj ulici u Mostaru izvršen je prvi poslijeratni islamistički teroristički napad u Bosni i Hercegovini. Autobomba sa 30 kilograma TNT-a i MES-a je aktivirana satnim mehanizmom, a na mjestu eksplozije nastao je krater širine 240 i dubine 85 centimetara. Samo pukom srećom nitko u napadu nije poginuo s obzirom na to da se napad dogodio u samom središtu zapadnog Mostara.
U napadu je bilo teže i lakše ozlijeđeno 29 osoba, a uništeno je 120 stanova i 120 automobila. Napad su izveli islamski ekstremisti za osvetu Hrvatskom vijeću obrane.
Prvi je na mjesto događaja stigao SFOR. Istraga je započela dan poslije, a vodila ju je krimpolicija Hercegovačko-neretvanske županije uz pomoć stručnjaka iz Zagreba i Splita. Idući dan u jutarnjim satima istraga je bila okončana. Odmah nakon napada, domaće i strane sigurnosne službe angažirale su se oko istrage počinitelja. Muslimansko-bošnjački političari i mediji su za napad optuživali Hrvate.
🧵Thread
18. rujna 1997. u 23:40 sati izvršen je teroristički napad autobombom u zapadnom Mostaru, u Splitskoj ulici, ispred zgrade Policijske uprave Mostar i zgrade bivšeg MUP-a Herceg-Bosne. U eksploziji je ranjeno 29 osoba, uništeno je 120 stanova i automobila.
1/13⬇️ pic.twitter.com/hOZbcRpQbR— ⏳ 🦅 _NinjAa_ ✝️ 🇭🇷 (@M_NinjAa) September 17, 2024
Kako se napad dogodio nedugo nakon ujedinjenja policije u Mostaru i pobjede HDZ-a BiH na općinskim izborima, pripadnici mirovnih snaga ponudili su tri moguća motiva za podmetanje bombe.
Politički motiv objasnili su napadom na “novouspostavljene policijske snage stacionirane u PU Mostar”; kriminalistički motiv naveli su kao mogućnost da je “mafija” željela pokazati policiji da je nakon zadnjih uhićenja jača; te teroristički motiv, koji je za cilj imao što više žrtava i što veću materijalnu štetu. Treći razlog bio je najmanje razmatran, jer su smatrali uobičajenim da teroristi nedugo poslije napada preuzmu odgovornost. Sumnje mirovnih snaga kasnije su se pokazale pogrešnima, prenosi dnevnik.ba.
Krivac za teroristički napad bio je Ahmed Zuhair Handal, inače iz Sudana. U javnosti je njegovo ime iznio glasnogovornik vehabijske zajednice u BiH Alu Husin Imad, pod nadimkom Abu Hamza, koji je rekao da vehabijska zajednica u BiH “ne opravdava, ali razumije napad”.
Tjednik Slobodna Bosna još je 1999. godine opisao tijek događaja koji su pretrhodili ovom napadu u Mostaru navodeći kako su Ahmet Zuhair zvani Handal i Ali Ahmed Ali Hamad prvi put u Mostar došli 11. rujna 1997. kako bi precizno utvrdili lokaciju na kojoj će sedam dana kasnije parkirati autobombu.
Tadašnji bošnjački mediji su prenosili:
Handalin plan predviđao je četiri potencijalna mjesta; zatvor u Šenoinoj ulici, prostor pored velike zastakljene zgrade za koju je on tvrdio da je hotel, benzinsku crpku i parking u središtu stambenog bloka u Splitskoj ulici.
U izjavi koju je nakon uhićenja, krajem listopada iste godine, Sektoru kriminalističke policije MUP Federacije BiH dao Ali Hamad, stoji kako je Handal osvetu planirao mjesecima. Prijetio je da će “nešto učiniti” u Žepču, Kiseljaku ili Mostaru kako bi se osvetio Hrvatima.
Handal je zajedno sa suradnicima teroristički napad izveo zbog osvete Hrvatima, odnosno točnije Hrvatskom vijeću obrane (HVO). Sudski postupak protiv Ahmeda Zuhaira Handala i njegovih petorice pomagača započeo je u svibnju 1998. godine.
Strane agencije su tada prenosile:
Handala je dobio kaznu od 10 godina zatvora, no nalazi se u bijegu. Sudionici terorističkog napada, Ali Ahmed Ali Hamad (iz Bahreina) i Nebil Ali Hil, zvani Abu Jemen, dobili su osam, odnosno pet godina zatvora.
Vrisak.info
