Neki promatrači čak nagađaju da bi papa Franjo mogao prekinuti okupljanje s kardinalima od 29. do 30. kolovoza najavom svoje ostavke
Konzistorij za imenovanje kardinala 27. kolovoza je ceremonija koja se čini da označava kraj pontifikata – iako bi se taj kraj mogao otegnuti.
Nakon molitve Regina Coeli u nedjelju, papa Franjo najavio je imenovanje 16 novih kardinala s pravom glasa u budućoj konklavi, od čega pet starijih od 80 godina.
Također je pozvao sve kardinale da sudjeluju u drugom konzistoriju, od 29.-30. kolovoza, kako bi raspravljali o novom vatikanskom ustavu Praedicate evangelium. Tako široka rasprava među kardinalima nije se vodila sedam godina.
85-godišnji papa odlučio je sazvati konzistorij u kolovozu, što je netradicionalan datum. Posljednji takav događaj dogodio se 24. kolovoza 1807., kada je Pio VII imenovao Francesca Guidobona Cavalchinija kardinalom in pectore. Taj je potez objavljen tek 1818.
Najavljujući okupljanje radi rasprave o novom vatikanskom ustavu, papa je zapravo zamrznuo raspravu koja je u tijeku do kraja kolovoza. Tijekom tri mjeseca, rasprava o kurijalnoj reformi i širem putu Crkve bit će učinkovito obuzdana, dajući papi Franji odriješene ruke za promjene, uključujući nova imenovanja u kuriji.
Gotovo da postoji osjećaj neizbježnosti novog konzistorija za stvaranje kardinala. U Rimu je raširena percepcija da će ovo biti posljednji istup pape Franji i stoga on želi ispraviti stvari.
Neki promatrači čak nagađaju da bi papa Franjo mogao prekinuti okupljanje s kardinalima od 29. do 30. kolovoza najavom svoje ostavke. To bi zasigurno bila upečatljiva gesta, koja bi poslala poruku da nakon što je nečiji mandat završen — a mandat pape Franje je prije svega kurijalna reforma — onda netko može napustiti dužnost.
Ova se hipoteza za sada čini malo vjerojatnom, piše CNA.
Buduća konklava sadržava 65 posto kardinala koje je imenovao Papa Franjo
Papa Franjo je sada potpuno ukinuo ideju kardinalskih biskupija. Tako važne nadbiskupijska sjedišta ostaju bez kardinala, uključujući Milano, Veneciju, Krakow, Pariz, Los Angeles i San Francisco.
Papa Franjo nastojao je proširiti globalnu reprezentativnost Kardinalskog zbora. Kao rezultat toga, Paragvaj, Istočni Timor i Singapur će po prvi put imati kardinale. Papa Franjo također će imenovati kao kardinala biskup Giorgia Marenga, apostolskog vikara u Ulaanbaataru u Mongoliji.
Sljedeći konzistorij će vidjeti i šest novih kardinala iz Azije. Četiri izabrana kardinala dolaze iz Europe, četiri iz Amerike, a dva iz Afrike. Azija je već imala 15 kardinala birača, a mislilo se da papa neće tamo tražiti nove kardinale. Pa ipak, papa je značajno povećao azijsko zastupništvo.
Afrika je također imala 15 kardinala elektora, ali je dobila samo dva crvena šešira. Europa ima četiri nova kardinala s pravom glasa na konklavi, a Amerika također ima četiri. Oceanija trenutno ima tri kardinala, ali niti jednog iz Australije:
Kako će se sastaviti Kardinalski zbor počevši od sljedećeg konzistorija? Kardinala elektora ima 117, a u vrijeme konzistorija bit će ih 116 jer će u međuvremenu kardinal Norberto Rivera Carrera napuniti 80 godina. Nakon konzistorija bit će 132 kardinala s pravom glasa u konklavi, 12 više od granice od 120 koju je uspostavio Pavao VI.
Do kraja kolovoza papa Franjo će stoga uspostaviti 83 kardinala elektora, odnosno 62% kardinala u budućoj konklavi. Do kraja 2022. šest drugih kardinala navršit će 80 godina, čime će izgubiti pravo glasa u konklavi.
Samo jednog od njih, kardinala Gregoria Rosa Cháveza , papa Franjo je proglasio kardinalom. Stoga će se papa Franjo na kraju godine naći s mogućom konklavom od 126 kardinala, od kojih je 82 on imenovao.
To znači da bi u konklavi kardinala koje je imenovao papa Franjo bilo nešto više od 65%. Kvorum za izbor pape je dvije trećine, odnosno 84 kardinala. Krajem 2022. kardinali koje je imenovao papa Franjo bit će samo dva manje od kvote potrebne za izbor nasljednika.
Najnoviji kardinali dolaze iz Engleske, Južne Koreje, Španjolske, Francuske, Nigerije, Indije (2), Brazila (2), Sjedinjenih Država, Istočnog Timora, Italije (5), Gane, Singapura, Paragvaja, Kolumbije i Belgije.
Papa Franjo koristi konzistorije kao oblik vladavine. Prvi kriterij je reprezentativnost, a Franjo je dramatično proširio izbornu zastupljenost. Nakon konzistorija u kolovozu, 18 zemalja koje dosad nikada nisu imale kardinala bit će zastupljene u Kolegiju kardinala.
Papa Franjo je također koristio konzistorije kako bi duboko promijenio profil Kolegija. Do sada je stvorio 83 kardinala elektora (101 nakon kolovoškog konzistorija.) Papa se ne libi prijeći granice kardinala izbornika jer mu je važna poruka koju prenosi.
Ovaj konzistorij, posebice, šalje poruku o “dovršetku posla”. Papa pojašnjava koje položaje preferira, ističe da mu kurija ne predstavlja veliku težinu, te naglašava važnost perifernih biskupija.
Zbog svih ovih razloga kolovoški konzistorij odaje dojam krajnje točke. Nakon toga, papa Franjo će napraviti samo male prilagodbe, a možda neće predsjedati još jednim konzistorijem. Nakon 30. kolovoza vidjet ćemo, jasnije nego ikada prije, obrise njegove ostavštine, prenosi dnevnik.hr.
