Mjere bi trebale vrijediti od 1. listopada do kraja godine, kazao je Plenković odgovarajući na pitanje novinara o prestanku moratorija na ovrhe uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a i Nacionalnog vijeća HDZ-a.
Danas u ministri Marić i Malenica objasnili javnosti sve okolnosti i dogovor koji je postignut s javnim bilježnicima o faznom puštanju ovrha, kazao je Plenković i dodao kako se mora voditi računa da se preuzete obaveze ispunjavaju, prenosi Hina.
Mi smo pokazali koliko smo učinili za očuvanje radnih mjesta za naše sugrađane i zaposlenike u privatnom sektoru. Vlada je učinila sve da naši građani dobivaju plaće. Uspjeli smo i da turistička sezona bude solidna, i pritom zadržali optimistične trendove kreditnog rejtinga i pogleda prema eurozoni, kazao je.
Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak da će hrvatska Vlada u srijedu predstaviti nove mjere za pomoć građanima koji su najugroženiji s obzirom na korona-krizu.
Ako okolnosti budu drukčije, ne znači da nećemo promisliti i o drugim načinima. Poruka je jasna: obveze koje preuzimamo moramo ispunjavati, a postoje zaštićeni računi na kojima će biti tri četvrtine primanja. Treba realno gledati na ovu situaciju, zaključio je Plenković.
Nastavak ovrha će se provoditi u tri faze – 19. listopada, 20. studenog i 20. siječnja, a od sutra će se pokretati ovrhe zaprimljene do kraja lipnja.
U ponedjeljak je prestao moratorij na ovrhe, a po dostupnim podacima građani najviše duguju financijskim institucijama, dok su najčešća dugovanja za telekomunikacijske usluge.
Gledano po iznosu, građani najviše duguju bankama, što se odnosi na kredite, kao i potraživanja vezana za kreditne kartice, pa dug financijskom sektoru tako doseže udio od 35 posto u ukupnim dospjelim dugovanjima.
Najčešći su pak vjerovnici iz područja telekomunikacija, no ukupan dug prema njima je nešto ispod pet posto.
Dugovanja po osnovi režija, kao što su voda, plin, električna energija, dosežu udio od oko 1,6 posto, pri čemu udio dugovanja za električnu energiju i plin iznosi oko 0,6 posto od ukupnog iznosa, dok udio za vodu i komunalne usluge iznosi oko jedan posto.
Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, javni bilježnici su za trajanja moratorija zaprimili oko 170 tisuća prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi, a najviše ih se odnosi na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge.
Vrisak.info
