Građani BiH svakim danom za svoje plaće mogu kupiti sve manje stvari, iako im nominalno plaće rastu, barem simbolično. Prema posljednjim podacima, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u BiH za srpanj 2020. iznosila je 965 KM, što je nominalno više za 1,5% u odnosu na prosinac 2019., dok je u odnosu na srpanj prošle godine nominalno viša za 3,6%, piše Večernji list BiH.
Kretanja tijekom godina
Plaće nominalno rastu u nekom omjeru, tako da građani imaju iluziju rasta plaća, ali realno su plaće manje zbog mnogo većih životnih troškova. Osnovne životne namirnice, odjeća, režije, higijenski proizvodi…, samo su dio potreba za koje građani svakodnevno izdvajaju sve više novca. Sindikalna potrošačka košarica, koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec srpanj 2020., iznosila je 1822,07 KM. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plaća isplaćena u FBiH za srpanj ove godine iznosila je 971 KM i za 36 KM je viša od prosječne plaće isplaćene u svibnju. Sindikalna potrošačka košarica za kolovoz 2020. iznosi 2053,68 KM i za 231,61 KM je skuplja od potrošačke košarice za prethodni mjesec.
Usporedbe radi, prosječna neto plaća tijekom godina rasla je usporeno, pa je tako u 2010. godini iznosila 798, u 2011. – 828, u 2012. – 831, godinu kasnije 838, u 2014.- 843, 2015. je pala na 842 KM, da bi 2016. skočila na 853 KM. Stručnjaci su izračunali da je inflacija u 2010. “pojela” oko 17 KM od prosječne plaće, što je 200 KM na godišnjoj razini, a slična situacija ponavlja se svake iduće godine. Sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj za prosinac 2010. iznosila je 1706 KM, a prosječna plaća za isti mjesec pokrila ju je s 46,8%. Troškovi života u međuvremenu su narasli, u 2016. sindikalna potrošačka košarica iznosila je 1868,06 KM i skuplja je za 162 KM u odnosu na košaricu iz 2010.
Potrošačka košarica za kolovoz ove godine iznosi 2053,68 KM i za 185,62 KM skuplja je od one iz 2016. S druge strane, prosječna plaća 2016. iznosila je 853 KM, a u srpnju ove godine 965 KM, što znači da je veća za 112 KM. Jednostavno rečeno, svakim danom građani za svoje plaće mogu kupiti sve manje stvari, iako im nominalno plaće rastu, barem simbolično. U stvarnosti, troškovi života rastu brže nego što pokazuje statistika. Međutim, i ovi porazni podaci o puno većem rastu troškova života od rasta plaća uljepšana su stvarnost kada sve ovo usporedite s činjenicom da većina radnika, oko 40% zaposlenih prima plaću manju do 600 KM! Standard u BiH tek je 42% prosjeka EU-a.
Plaća samo za hranu
Kako bi financirali minimum minimuma, bez ikakvih kredita, minusa i automobila, te uz vrlo oskudna izdvajanja za stavke poput zdravlja ili obrazovanja u BiH, ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne. Stoga više nikoga ne čudi što smo, i prema posljednjem izvješću Eurostata, jedna od najsiromašnijim zemalja u Europi. Iza nas je samo Albanija. Zbog toga dosta ljudi i napušta državu jer ne mogu s ovim plaćama, a rastućim troškovima života, pokriti osnovne troškove. Gotovo cijelu plaću bh. radnik potroši na hranu, za razliku od radnika u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji, gdje se za hranu odvaja mnogo manji dio plaće.
Vrisak.info
