Bosna i Hercegovina posljednjih godina bilježi kontinuiran rast prosječnih plaća, no taj trend ne prati stvarno poboljšanje životnog standarda građana.
Razlog je jednostavan, paralelno s rastom primanja rastu i troškovi života, zbog čega kupovna moć ostaje gotovo nepromijenjena.
Brojke neumoljive
Ako se usporede podaci iz posljednjeg desetljeća, jasno je da se odnos između plaća i životnih troškova nije bitno promijenio.
Još 2016. godine sindikalna potrošačka košarica iznosila je oko 1750 KM, dok je minimalna plaća u Federaciji BiH bila 406 KM, što je pokrivalo tek oko četvrtine osnovnih troškova. Prosječna neto plaća tada se kretala oko 840 KM.
Tri godine kasnije, 2019., prosječna plaća porasla je na približno 895 KM, ali je istodobno potrošačka košarica dosegnula oko 2070 KM.
To znači da je prosječna plaća mogla pokriti tek nešto više od 40 posto mjesečnih potreba četveročlane obitelji.
Danas, u razdoblju 2025. i 2026. godine, brojke izgledaju znatno veće. Prosječna neto plaća kreće se između 1600 i 1650 KM, no istodobno sindikalna potrošačka košarica doseže oko 3300 KM.
U takvim okolnostima prosječna plaća pokriva tek oko polovice osnovnih životnih troškova, piše Večernji list.
Drugim riječima, unatoč rastu plaća, za pokrivanje osnovnih potreba i dalje su potrebne gotovo dvije prosječne plaće u kućanstvu.
Inflacija “pojede” rast primanja
Ekonomisti upozoravaju kako nominalni rast plaća ne znači automatski i bolji životni standard. Najveći pritisak dolazi od rasta cijena hrane, stanovanja i energenata, odnosno od kategorija koje čine najveći dio potrošačke košarice.
U posljednjih deset godina plaće su porasle za oko 70 do 80 posto, no troškovi života rasli su gotovo jednakim tempom.
Upravo zbog toga realni standard građana ostaje gotovo isti, a mnogi kućni budžeti i dalje su pod stalnim pritiskom.
Još nismo vidjeli najgore
Najnoviji podaci pokazuju dodatno pogoršanje odnosa između prihoda i troškova. Sindikalna potrošačka košarica za ožujak 2026. iznosi 3335,50 KM.
Prosječna plaća u Federaciji BiH za siječanj iste godine iznosila je 1671 KM, dok minimalna plaća iznosi 1027 KM.
To znači da prosječna plaća pokriva oko 50 posto potrošačke košarice, dok minimalna pokriva tek nešto više od 30 posto.
Posebno zabrinjava podatak da prehrana čini više od 43 posto ukupnih troškova, što dodatno opterećuje kućanstva.
U praksi, to znači sve češće odricanje i prilagodbu potrošnje. Kupnja na veliko postaje luksuz, a mnogi građani pribjegavaju kupnji osnovnih namirnica u manjim količinama.
“Ljudi koji žive u našoj zemlji su prvaci preživljavanja s niskim primanjima. Meso se nekada kupovalo na kilogram, a danas na grame”, upozorava Dragan Jošić iz udruge za zaštitu potrošača.
Stručnjaci pritom upozoravaju da službene statistike često ne odražavaju stvarne troškove života, koji su u praksi još i veći.
Zaključak
Iako plaće u Bosni i Hercegovini rastu i na papiru izgledaju znatno bolje nego prije deset godina, stvarnost većine građana govori drugačije.
Inflacija i rast cijena i dalje neutraliziraju povećanja primanja, zbog čega standard ostaje gotovo nepromijenjen.
BiH tako i dalje ostaje zemlja u kojoj jedna plaća rijetko može pokriti osnovne životne troškove, a stabilniji život za većinu obitelji i dalje podrazumijeva dvije plaće u kućanstvu.
Vrisak.info
