Na društvenim mrežama posljednjih se dana dijeli karta koja prikazuje prosječnu količinu bačene hrane po stanovniku na godišnjoj razini u Europi. Brojke su prilično iznenađujuće, osobito u tzv. crvenim zonama.
Prema tim podacima, u Bosni i Hercegovini baca se čak 83 kilograma hrane po stanovniku godišnje, dok se, prema službenim izvješćima, oko 700.000 građana nalazi na rubu siromaštva. Najviše hrane, prema dostupnim podacima, baca se u Grčkoj – čak 142 kilograma po stanovniku, dok najracionalnije zalihama upravljaju Rusija (33 kilograma) i Slovenija (34 kilograma).
Komentari na društvenim mrežama često ističu kako, “što su zemlje bogatije, to se manje hrane baca”, iako stručnjaci upozoravaju da su uzroci složeniji.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda, u BiH se svake godine baci oko 273.000 tona hrane samo u kućanstvima, dok ukupna količina doseže i do 400.000 tona godišnje. Kada se ti podaci prevedu na pojedinca, dolazi se do zabrinjavajućih brojki – svaki stanovnik BiH godišnje baci oko 83 kilograma hrane.
Iako je to manje od prosjeka Europske unije, gdje se po stanovniku baci oko 132 kilograma, stručnjaci naglašavaju da to nije nužno znak racionalnijeg ponašanja, već često posljedica nižeg životnog standarda.
Siromaštvo i bacanje hrane – surovi kontrast
Posebno zabrinjava činjenica da se ovakvo rasipanje događa u zemlji u kojoj velik broj ljudi živi u teškim uvjetima.
Prema istraživanjima UN-a, oko 17 posto stanovništva živi s tri do pet konvertibilnih maraka dnevno, u uvjetima ekstremnog siromaštva, dok je oko 700.000 ljudi na samom rubu siromaštva. Procjenjuje se da svaki šesti stanovnik BiH zaspi gladan, a više od 18.000 osoba preživljava zahvaljujući javnim kuhinjama.
Istodobno, velike količine jestive hrane svakodnevno završavaju na odlagalištima otpada.
Gdje se najviše baca hrana
Podaci UNDP-ja pokazuju da se u BiH dnevno baci oko 500 tona hrane, što čini više od 12 posto ukupnog otpada na gradskim odlagalištima.
Istraživanja iz 2023. godine pokazuju i da prosječno kućanstvo u BiH tjedno baci oko 2,8 kilograma hrane, pri čemu se najčešće bacaju kruh i mliječni proizvodi.
Ukupno gledano, u BiH se godišnje baci oko 83 kilograma hrane po stanovniku, što je oko 49 kilograma manje od europskog prosjeka. Na globalnoj razini, prema podacima UN-a, baca se čak 17 posto ukupno proizvedene hrane.
Razlozi za bacanje hrane su brojni – od prekomjerne kupnje i lošeg planiranja obroka do nedovoljnog razumijevanja rokova trajanja i odbacivanja namirnica zbog njihova izgleda. Problem pogađa sve razine – od kućanstava, koja čine najveći udio, do ugostiteljskog sektora i maloprodaje.
Ekonomske i ekološke posljedice
Bacanje hrane nije samo moralni nego i ozbiljan gospodarski problem.
Osim financijskih gubitaka, posljedice su i ekološke – povećanje količine otpada, emisije stakleničkih plinova te nepotrebno trošenje resursa poput vode, energije i tla.
S obzirom na ekonomsku situaciju u BiH, gdje značajan dio stanovništva živi s ograničenim primanjima, bacanje hrane nije samo ekonomski već i moralni problem. Smanjenje otpada od hrane može doprinijeti očuvanju okoliša i uštedama resursa, što je od velike važnosti za budućnost.
Ukidanje PDV-a
Posebno je zabrinjavajuće što se samo u kućanstvima godišnje baci više od 273.000 tona hrane, čija se vrijednost procjenjuje na više od 126 milijuna konvertibilnih maraka.
Istodobno, podaci Eurostata pokazuju da je više od petine stanovništva Europske unije u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što u apsolutnim brojkama iznosi oko 95,4 milijuna ljudi.
Globalni trendovi, koji vrijede i za BiH, pokazuju da se najveći dio hrane baca upravo u kućanstvima – oko 60 posto ukupnog otpada hrane. Ugostiteljski sektor i trgovine sudjeluju u manjoj mjeri, ali upravo u tim segmentima postoji značajan potencijal za organizirano doniranje hrane koja ostaje neprodana.
U BiH je ukinuto plaćanje PDV-a na doniranu hranu. Ukidanjem PDV-a na doniranu hranu omogućit će se da hrana u vrijednosti od oko 130 milijuna KM na godišnjoj razini ne bude uništena, nego donirana za one koji si je ne mogu priuštiti, piše Večernji BiH.
U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine vrijednost donirane hrana pred istek roka bez obračuna PDV-a iznosila je 75.822 KM. Iznos je još uvijek premali s obzirom na podatak da su do izmjena zakona krajem 2023. godine kompanije uništavale ogromne količine hrane, što se mjerilo i iznad 100 milijuna KM.
Rješenja postoje, ali traže sustav
Rješenja postoje, ali zahtijevaju zajednički pristup institucija, gospodarstva i građana.
Među ključnim mjerama ističu se donošenje adekvatnih zakona, edukacija građana o planiranju kupnje i pravilnom skladištenju hrane, razvoj sustava za redistribuciju viškova te poticanje trgovaca i ugostitelja na smanjenje otpada.
Problem bacanja hrane u BiH nije samo statistički podatak – riječ je o pitanju društvene odgovornosti. Dok se tone hrane svakodnevno bacaju, tisuće ljudi nemaju osnovne uvjete za život. Upravo zato borba protiv otpada hrane nije samo ekološki ili gospodarski izazov nego i moralna obveza cijelog društva.
Vrisak.info
