Procjenjuje se da je u 2022. godini bilo 20 milijuna slučajeva oboljelih od raka i 9,7 milijuna umrlih od ove bolesti, objavila je Agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije, a taj sve veći teret prikriva “izrazitu nejednakost” između bogatih i siromašnih zemalja.
Što kažu brojke
Tijekom života od ove opake bolesti oboli približno svaka peta osoba, a od njezinih posljedica umire svaki deveti muškarac i svaka petnaesta žena, naveli se nedavno iz Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC). Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj godišnje umru 304 osobe na 100.000 stanovnika, što je, uz Mađarsku (321), najveća smrtnost u Europskoj uniji. U isto vrijeme, kada je riječ o pojavnosti oboljelih od raka, Hrvatska je gotovo u prosjeku Europske unije. Incidencija raka u Hrvatskoj je 2020. godine na 100.000 stanovnika iznosila 565, dok u isto vrijeme u EU iznosi 569. Drugim riječima, brojke su gotovo identične te je pojavnost raka u Hrvatskoj zapravo i niža od prosjeka EU-a. Međutim, kada je riječ o smrtnosti od raka, tu dolazi do značajne razlike. Ona je u Hrvatskoj iznosila 311, dok u EU iznosi 247.
Stopa smrtnosti od malignih neoplazmi u Federaciji BiH pokazuje trend značajnijeg rasta, s vrijednostima 130 na 100.000 stanovnika u 2000. godini, do 212 na 100.000 stanovnika u 2021. godini, podatak je Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Najveća stopa smrtnosti od malignih neoplazmi u 2021. godini registrirana je na području Sarajevske županije – 281 na 100.000 stanovnika, dok na području Zapadnohercegovačke županije oboli 135 osoba na 100.000 stanovnika. Stopa obolijevanja od malignih neoplazmi u 2021. godini na 100.000 stanovnika bila je 839. Podaci Zdravstveno-statističkog godišnjaka Federacije BiH za 2022. godinu pokazuju kako je od karcinoma godinu ranije ukupno umrlo 4436 osoba, od kojih 2477 muškaraca i 1959 žena. Među karcinomima su najčešći maligne neoplazme dojke, maligne neoplazme kolona, maligne neoplazme želuca, maligna neoplazma pankreasa, maligna neoplazma jetre i intrahepatalnih žučnih vodova, maligna neoplazma rektuma, maligne neoplazma prostate, maligne neoplazme mozga te maligna neoplazma mokraćnog mjehura. Prema spolu, muškarce najčešće pogađaju karcinomi bronha i pluća, a žene karcinom dojke. Međutim, od ovog karcinoma obolijevaju i muškarci, a tijekom 2022. godine bitku za život je zbog ove bolesti izgubilo šest muškaraca s područja Federacije BiH. Ovaj karcinom uzročnik je smrti 315 žena u 2022. godini. Stručnjaci navode kako, uz nasljednu sklonost, koju ne možemo promijeniti, nastanku zloćudnih bolesti pogoduju brojni rizični čimbenici koje možemo mijenjati i koji ovise o našim izborima i ponašanjima. Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti ako se ponaša u skladu sa znanstveno dokazanim preporukama u prevenciji raka.
Brojni čimbenici
Pušenje je najsnažniji pojedinačni rizični faktor pojave tumora. Izbjegavanje pušenja jedna je od najučinkovitijih metoda u prevenciji karcinoma i može znatno smanjiti smrtnost prouzročenu karcinomima. Procjena je da pušenje uzrokuje oko 22% smrti od karcinoma godišnje (na svjetskoj razini). Pušenje predstavlja veći rizični faktor nastanka brojnih karcinoma: karcinoma pluća, jednjaka, usne šupljine, larinksa, bubrega, mokraćnog mjehura, želuca, pankreasa i grlića maternice.
Oko 70% karcinoma pluća može se povezati s pušenjem, kao pojedinačnim faktorom rizika. Dokazano je i da pasivno pušenje povećava rizik pojave karcinoma pluća. I drugi oblici uživanja duhana povećavaju rizik obolijevanja: upotreba duhana žvakanjem povećava rizik pojave karcinoma usne šupljine, jednjaka i gušterače. Nadalje, uravnotežena prehrana jedan je od čimbenika prevencije pojave karcinoma. Postoji povezanost između pretilosti, prekomjerne tjelesne težine i pojave nekih karcinoma, kao što su karcinom jednjaka, dojke, kolorektalni karcinom i karcinom bubrega. Učestalo konzumiranje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda može biti povezano s pojavom karcinoma debelog crijeva, piše Večernji list BiH.
Vrisak.info
