Bosna i Hercegovina suočava se s kontinuiranim rastom cijena hrane, koji sve snažnije pogađa standard građana. Rast cijena hrane u BiH nije kratkoročan fenomen. Već nekoliko godina prisutan je kontinuiran trend poskupljenja, koji je dodatno ubrzan globalnim krizama, poremećajima u lancima opskrbe i rastom cijena energenata.
Statistika neumoljiva
Od pojave pandemije COVID-a rast osnovnih mjesečnih troškova pretvorio se u svakodnevicu, a u posljednje vrijeme pala je samo cijena odjeće i obuće. Tako je u prosincu kilogram riže koštao 4,40 KM, kruha od pšeničnog brašna 3,90 KM, pšeničnog brašna 1,50 KM, junetine bez kosti 26 KM, svinjetine s kostima 11,10 KM, maslaca 32,70 KM, sira 17 KM, margarina 7,10 KM, mliječne čokolade 31,10 KM, kave 29 KM. U istom mjesecu cijena litre mlijeka koštala je 2,20 KM, a ulja 3,40 KM, piše Večernji list.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH i prosječnom kretanju indeksa potrošačkih cijena u BiH u 2025. u odnosu na prosjek 2024., može se zaključiti da je u tom razdoblju zabilježena prosječna inflacija od 4%.
“Ako promatramo stope inflacije u 2025. godini u odnosu na one iz 2024., prema namjeni potrošnje, primijetit ćemo da je u 2025. zabilježen prosječan rast cijena u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića za 8%” stoji u posljednjem izvješću Agencije za statistiku BiH “Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini u 2025. godini”.
Rast cijena hrane posebno pogađa građane s nižim primanjima. Statistika pokazuje da prehrana čini više od 40% ukupnih troškova prosječnog kućanstva u BiH. To znači da svako povećanje cijena hrane ima izravan i snažan utjecaj na životni standard.
Istodobno, rast plaća ne prati rast cijena. U takvim okolnostima sve više građana suočava se s problemom pokrivanja osnovnih troškova, a sindikalne potrošačke košarice postaju nedostižne za veliki dio stanovništva. Ekonomisti ističu da su uzroci rasta cijena višestruki.
Globalno, rast cijena energenata i sirovina povećava troškove proizvodnje i transporta. Lokalno, dodatni pritisak dolazi iz povećanih troškova poljoprivredne proizvodnje, uključujući skuplje gorivo i repromaterijal.
Cijene na tržnicama
Proizvođači upozoravaju da je i sama proizvodnja hrane sve skuplja, što se neminovno prelijeva na krajnje cijene. “Skuplja proizvodnja znači skuplja hrana”, poručuju poljoprivrednici. A upravo je to vidljivo na cijenama voća i povrća. Na jednoj od najpoznatijih sarajevskih tržnica, Markalama, zabilježen je drastičan skok cijena voća i povrća u odnosu na lani.
Kupci su ogorčeni jer ono što je prošle godine koštalo oko 5 KM, sada doseže cijene od 8 do čak 10 KM. Tako se jagode prodaju po cijeni od 7 KM, kruške po 6 KM, banane i jabuke po 4 KM, kivi 6 KM, dok ananas i naranče koštaju 6 odnosno 5 KM.
Povrće je još skuplje – krumpir je 2 KM, luk 4 KM, krastavci i rajčice 6 do 8 KM, tikvice 8 KM, a paprike dosežu i do 10 KM po kilogramu. Patlidžan je poskupio s 5 KM na 8 do 10 KM.
Na tržnici ističu da je većina robe uvezena iz Turske, što dodatno utječe na rast cijena. Kupci ističu da se poskupljenja osjećaju iz godine u godinu i da je sve skuplje i do 100 posto u odnosu na ranije razdoblje. Posebno su pogođeni proizvodi koji su osnovna hrana u kućanstvima, poput rajčice, paprike i patlidžana, prenosi radiosarajevo.ba. Kupci dodaju da je ovo veliki udarac na kućni proračun, posebno za obitelji koje svakodnevno kupuju svježe namirnice.
Rast cijena voća i povrća na sarajevskim tržnicama pokazuje sve izraženiji utjecaj globalnih tržišnih trendova, uvoza i inflacije na domaće potrošače. I na tržnici u Banjoj Luci ponuda voća i povrća je raznovrsna, a cijene variraju ovisno o proizvodu i kvaliteti.
Jabuke se prodaju po cijeni od 2,50 do 3 KM, banane od 3 do 3,50 KM, dok su naranče od 3 do 5 KM. Bijelo grožđe je među skupljima i košta od 13 do 15 KM, dok je crno grožđe znatno povoljnije, od 4 do 5 KM.
Kada je riječ o povrću, rajčica doseže cijenu od 7 do 8 KM, paprika od 9 do 10 KM, a krastavci od 6 do 7 KM. Mladi krumpir košta oko 3,50 KM, dok je stari krumpir povoljniji i iznosi od 1,50 do 2 KM. Kupus se prodaje po 4 KM, kao i zelena salata od 4 do 5 KM, dok su blitva i tikvice oko 5 do 6 KM. Od ostalih namirnica, grah se kreće od 7 do čak 13 KM, a bijeli luk je među najskupljima s cijenom od 15 do 20 KM.
Očišćeni orasi koštaju od 19 do 20 KM, lješnjak doseže 30 KM, dok su suhe smokve oko 19 KM, a suhe šljive od 10 do 12 KM. Dok građani traže alternative i jeftinije proizvode, mnogi su primorani suočiti se s višim troškovima svakodnevne kupnje.
Vrisak.info
