U devetom mjesecu svog mandata u Bosni i Hercegovini visoki predstavnik Christian Schmidt posegnuo je za kontroverznim bonnskim ovlastima i ukinuo Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, piše Večernji list BiH.
Njemački diplomat nalazio se pod velikim pritiskom bošnjačke politike i medija da reagira, a neki su mu otvoreno poručivali da reagira ili ode iz BiH. Očekivano, odluka šefa OHR-a naišla je na odobravanje u Sarajevu, a na kritike u Banjoj Luci. Srpski predstavnici uglavnom poručuju da neće poštivati navedenu odluku, prvenstveno zato što ne priznaju ni Schmidta kao visokog predstavnika. Slična je reakcija jučer stigla i od Veleposlanstva Ruske Federacije u BiH, koje također ne priznaje legitimitet aktualnog visokog predstavnika.
– Obraćamo se partnerima iz Upravnog odbora PIC-a sa zahtjevom da poništi takozvanu Schmidtovu odluku od 12. travnja ove godine. Ako pojedini članovi UO-a PIC-a nastave popuštati Schmidtovoj samovolji, posebno ako se sankcije koriste protiv legalno izabranih političara u BiH, onda će sva odgovornost za moguću destabilizaciju u BiH pasti na predstavnike međunarodne zajednice – navodi se u ruskoj reakciji.
Iz ovog Veleposlanstva pozivaju sve političke snage u BiH da “pokažu realizam i odmah krenu u izravni dijalog, bez vanjskog posredovanja, kako bi se što prije došlo do kompromisnih rješenja o aktualnim unutarpolitičkim pitanjima, formiralo i jačalo ozračje suglasnosti i pomirenja”.
Za razliku od Rusije, diplomatski predstavnici svih zapadnih zemalja snažno su podržali Schmidtovu odluku, uz obrazloženje da ponašanje vlasti RS-a nije ostavljalo prostor za drugačije djelovanje međunarodne zajednice. Svoju odluku Schmidt je sinoć u Beogradu trebao objasniti i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, za kojeg se vjeruje da ima presudan utjecaj na vlasti u RS-u. Jasno je da Schmidt nerado koristi bonnske ovlasti i da je svjestan kako ovakvim postupanjem samo umanjuje izglede da relaksira svoje odnose sa srpskim predstavnicima u BiH. Dodatno je pitanje hoće li uopće ova odluka pomoći da se nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine u BiH.
Sad se čeka odluka Ustavnog suda BiH po ovom pitanju. Ipak, zanimljivo je da je reakcija oporbe iz RS-a na Schmidtovu odluku prilično umjerena. Primjena bonnskih ovlasti u BiH dolazi samo dan nakon objave novih američkih sankcija te odluke Velike Britanije da zabrani ulazak u zemlju te raspolaganje imovinom Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović. Mnogi povezuju te činjenice i tvrde da nije u pitanju slučajno vremensko podudaranje. Bonnske ovlasti prošli je put upotrijebio Valentin Inzko, i to samo nekoliko dana prije isteka mandata. On je 23. srpnja prošle godine nametnuo dopune u Kaznenom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. To je ujedno bio i okidač za početak jedne od najdubljih institucionalnih kriza u daytonskoj BiH, koja i danas traje. Od 2009. godine, kada je došao na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR), do 2014. godine Inzko je donio ukupno 76 odluka koristeći bonnske ovlasti.
Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za provedbu mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u prosincu 1997. godine. OHR je zahvaljujući ovim ovlastima nametnuo oko 900 različitih odluka. Inzko je smijenio dvojicu dužnosnika i izmijenio 13 zakona. Svih 35 odluka donesenih od ožujka 2011. do kolovoza 2014. godine odnosi se na ukidanje njegovih prijašnjih te odluka Inzkovih prethodnika kojima su izricane zabrane imenovanim ili izabranim dužnosnicima. Šest posljednjih godina mandata nije donio ni jednu odluku. Rekorder po korištenju bonnskih ovlasti svakako je Paddy Ashdown jer je u četiri godine mandata donio čak 430 odluka.
On je samo u prvoj godini svoga mandata, od svibnja 2002. do svibnja 2003. godine, nametnuo 104 zakona. Njegov prethodnik Wolfgang Petritsch donio je 242, a Carlos Westendorp, koji je dužnost visokog predstavnika obnašao prije Petritscha, posegnuo je 80 puta za svojim ovlastima. Christian Schwarz-Schilling je kao visoki predstavnik donio 66, a Miroslav Lajčák 30 odluka. Sve te odluke trebale su biti u službi stabilizacije stanja u BiH, stvaranja funkcionalne i samoodržive države. Koliko su ti ciljevi ostvareni, jasno se vidi danas, kada je BiH, po mnogim parametrima, u težoj situaciji nego što je bila u prvim poslijeratnim godinama.
Vrisak.info
