Inflacija je pojela prihvatljive cijene, a bome i nas, ne samo žitelje ove zemlje već i cijeloga svijeta. Od 2020., kad je bilo jasno da više ništa neće biti isto, pa od 2021., kad su cijene počele divljati jer smo plaćali posljedice pandemije i lockdowna, život se počeo potpuno mijenjati.
Sektor prehrambenih proizvoda poskupio je za 50 posto, od čega su, naravno, neki proizvodi poskupjeli i za 100, 200 posto, ali uzimamo u obzir neki prosjek, piše Večernji list.
U prijevodu, kome je plaća ostala kao i prije 4 godine, neka hitno mijenja posao jer, prema svim parametrima, u BiH bi trebao biti na granici siromaštva.
Uzet ćemo primjer s N1 televizije gdje su aktualnu situaciju obradili u kontekstu umirovljenika.
Većina građana ove zemlje prima mirovinu od oko 570 maraka. S obzirom na to da taj naraštaj mudrih ljudi zahvaljujući kojima su danas ovdje i oni koji rade, najviše novca troši na hranu i lijekove, potrebno im je čak 300 maraka više kako bi zadržali isti životni standard.
Odnosno s 870 maraka taman bi mogli pokriti sve troškove o kojima pričamo. S 570, ako nemaju drugih prihoda, oni preživljavaju i žive u siromaštvu u Bosni i Hercegovini. Njihova kupovna moć je na ovakve cijene postala mizerna.
Primjerice, 2021. godine, dok se, kako se kaže, još moglo nekako živjeti, prosječna mirovina bila je oko 430 maraka. Od tada se povećala za oko 140 maraka, ali što je to naspram rasta cijena koji nas je dočekao, u vremenu kad potrošačka košarica četveročlane obitelji prelazi 3.000 maraka.
Uistinu, umirovljenici su čarobnjaci preživljavanja danas. A sad se opet vraćamo na one koji rade. Ako od siječnja 2021. nisu dobili 40 posto veću plaću, a nisu jer plaća nije rasla dinamikom kojom je trebala, oni su primorani mijenjati svoje životne navike, a mnogi su ih već promijenili pa su se odrekli nekih prehrambenih proizvoda koje su prije rado kupovali.
Možda su se odrekli i kave koja se tada mogla naći za 1,50 KM, a negdje još i za marku, dok je danas na sve više lokacija obični espresso 2,50 KM. Zatim, manje se kupuju i odjevni predmeti, već se uzima samo nužno.
Ljudi se odriču i putovanja, a o nekim godišnjim odmorima, gdje bi se “pobjeglo” negdje na više dana i potrošilo nešto više, sve se manje razmišlja. To pak nije dobro. Posljedice inflacije osjećaju se u raznim sektorima, pogođeni su energetika, promet, stanovanje.
– Postoji nekoliko ključnih čimbenika koji su doprinijeli ovom rastu cijena. Globalni poremećaji u lancima opskrbe, izazvani pandemijom COVID-19, doveli su do problema u prometu i distribuciji roba, što je prouzročilo nestašice i povećanje cijena. Uz to, ekonomski šokovi prouzročeni ratom u Ukrajini dodatno su destabilizirali tržišta, osobito u sektoru energenata i poljoprivrednih proizvoda. Bosna i Hercegovina, kao mala i uvozno ovisna ekonomija, nije imala dovoljno mehanizama da zaštiti svoje građane od ovih globalnih udara. Povećanje cijena na svjetskom tržištu gotovo se automatski prelilo na domaće tržište, a s obzirom na to da zemlja nema dovoljno razvijenu domaću proizvodnju, nije bilo mogućnosti da se ponudi adekvatna alternativa u obliku domaćih proizvoda po nižim cijenama – stav je stručnjaka iz ranijih analiza.
Što ide nabolje? Minimalna plaća u Federaciji sada je tisuću maraka. Smanjit će se i doprinosi, tako da se olakša i poslodavcima, odnosno da teret ove situacije donekle preuzme i država.
Sad je red da se progovori o mirovinama i da ih se poveća jer, koliko god politika bila odnarođena, sumnjamo da nije svjesna da se s 570 maraka ne može živjeti.
Mnogi od njih imaju i svoje roditelje umirovljenike, neki koji su prerano ušli u politiku i bake i djedove, samo ako s njima porazgovaraju, bit će svjesni težine situacije.
Podrška proizvodnji
A onda, kako stabilizirati cijene nakon što se omoguće svima normalniji uvjeti za život od onih kakve sada imamo? Podrškom domaćoj proizvodnji.
Bez poticanja domaće proizvodnje hrane nećemo nigdje dospjeti. Tu je potreban još snažniji angažman države po primjeru na razvijene zemlje koje neće nikome davati novac na lijepe oči, već će potpomoći kupnju sjemena, biljaka, strojeva i svega što je potrebno da se poljoprivredna proizvodnja stavi na noge i onda će proizvođač biti motiviran za uspjeh.
Inflacija je, iz svega vidimo, postala stvarni problem, ne više statistika o kojoj desetljećima govorimo. Kupovna moć je opala s tendencijom daljnjeg pada i taj trend treba promijeniti.
Najteže je zaustaviti se u ovom mlinu jer ova kriza, figurativno rečeno, melje sve one koji su se imalo opustili u borbi.
Po novom zakonu rast mirovina u FBiH bi trebao pratiti potrošačku košaricu
Vrisak.info
