Ovaj put ne prijeti izravno odcjepljenjem RS-a, ali kaže kako bi njemu osuđujuća presuda samo ubrzala raspad BiH i ulazak RS-a u konfederaciju sa Srbijom. Kolike promjene Dodik planira, potvrđuje i najava donošenja potpuno novog Ustava RS-a kako bi sve to moglo biti pravno uokvireno, piše Jozo Pavković za Večernji list.
Već danima traje podgrijavanje atmosfere pred sutrašnje izricanje prvostupanjske presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Godinu dana trajao je proces protiv njega pred Sudom BiH zbog optužbi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. A sutra bi sutkinja Sena Uzunović trebala izreći presudu koja će, kakva god bude, snažno utjecati na buduće odnose i procese u BiH.
Tužiteljstvo je tražilo maksimalnu kaznu, što u prijevodu znači – pet godina zatvora i 10 godina zabrane političkog djelovanja. Obrana, naravno, inzistira na oslobađajućoj presudi uporno tvrdeći da je u pitanju politički proces u cilju eliminacije Dodika iz političkog života, a time i slabljenja Republike Srpske. Dodik tvrdi da iza cijelog procesa zapravo stoji sada već bivši američki veleposlanik Michael Murphy te Christian Schmidt, za kojeg predsjednik RS-a voli reći da je samo “izvršitelj radova”.
Dodik i njegovi suradnici iz vlasti RS-a poručuju da će njihov politički odgovor na bilo kakvu osuđujuću odluku Suda biti odlučan i radikalan. Prijete vraćanjem na “početne daytonske postavke”, što bi u praksi moglo značiti odustajanje od svih provedenih reformi te zabranu djelovanja na prostoru RS-a svih institucija BiH koje nisu striktno predviđene Daytonskim mirovnim sporazumom.
Ako bi Dodik ostvario svoju prijetnju, to bi značilo da se u entitetu RS, odnosno na pola teritorija BiH, ne bi provodile odluke državnih pravosudnih i istražnih institucija, a kao mogućnost spominje i ponovno vraćanje Vojske RS-a, koja se reformom pod američkim pokroviteljstvom utopila u Oružane snage BiH.
Ovaj put ne prijeti izravno odcjepljenjem RS-a, ali kaže kako bi njemu osuđujuća presuda samo ubrzala raspad BiH i ulazak RS-a u konfederaciju sa Srbijom. Kolike promjene Dodik planira, potvrđuje i najava donošenja potpuno novog Ustava RS-a kako bi sve to moglo biti pravno uokvireno.
Iako Dodik isključuje primjenu sile i poručuje da će odluke biti samo političke, EUFOR i NATO ipak su se oglasili porukom da neće dopustiti bilo kakvo ugrožavanje sigurnosne situacije u BiH.
U svakom slučaju, velik je teret stavljen na sutkinju jer će ona svojom odlukom, kakva god bila, izazvati i značajne političke posljedice. Dodik nije prvi visoki dužnosnik u BiH koji se suočio s kaznenim progonom. Na optuženičkoj klupi u Sudu BiH bili su i Dragan Čović, Mladen Ivanić, Mirko Šarović, Fahrudin Radončić, Ante Jelavić, a na odsluženju pravomoćne zatvorske kazne trenutačno je bivši federalni premijer Fadil Novalić.
Većina tih sudskih procesa izazivala je političke krize i probleme, ali sve se to odvijalo u vremenu jaka i koordinirana djelovanja međunarodne zajednice u BiH. Presuda Dodiku dolazi u trenutku kada u BiH više uopće ne postoji nešto što bi se nazivalo “međunarodnom zajednicom”.
Proteklih godina tu su ulogu imali gotovo isključivo Amerikanci, ali trenutačno niti ima veleposlanika SAD-a niti se zna kakvi su planovi Donalda Trumpa za ovaj dio Europe. Nije tajna kako i ta činjenica ohrabruje Dodika da u slučaju osuđujuće presude zaprijeti radikalnim odgovorom.
BiH ulazi u neizvjesno razdoblje u situaciji kada se i u svjetskoj politici događaju tektonske promjene. Dodikovo ponašanje, kao, uostalom, i sudski proces protiv njega, ali i sarajevski pokušaji da ga se izbaci iz državne vlasti, samo dodatno kontaminiraju ionako lošu atmosferu i stanje u BiH.
Zabrinjavajuće je što su ostaci međunarodne zajednice vruć politički krumpir prebacili u ruke pravosuđa, koje je upravo zahvaljujući njoj ostalo najlošiji dio postdaytonskog društva u BiH.
Vrisak.info
