Iako je hrvatski premijer Andrej Plenković najavio mogućnost velike strateške promjene u politici proširenja Europske unije, potencijalno ubrzanje europskog puta zemalja Jugoistočne Europe, a posebno Bosne i Hercegovine, ne bi bilo rezultat unutarnjih reformi, već dramatično promijenjenih geopolitičkih okolnosti.
Premda su vrata Bruxellesa kandidatkinjama otvorenija nego prije pet godina, što bi se u sklopu šireg mirovnog dogovora s Ukrajinom moglo dodatno ubrzati, analitičari upozoravaju da su zemlje kandidatkinje u različitim fazama pristupanja te da je, unatoč neizvjesnoj globalnoj situaciji, nerealno očekivati masovno proširenje nalik onom iz 2004. godine.
“Budući da je politika proširenja u više navrata navedena kao jedan od prioriteta Europske unije u ovom mandatu, sada se traži način da se proces afirmira u ovim rekao bih vrlo dramatičnim geopolitičkim okolnostima koje će se po mom sudu i dalje pogoršavati. Apsorpcijski kapaciteti za novo proširenje Europske unije postoje, ali mislim da će trebati ugraditi neke dodatne sigurnosne mehanizme u cijeli proces. Jer ekonomski prosperitet i neka sveobuhvatna suradnja nisu više jedini prioriteti politike proširenja nego su to i zajednička sigurnost i obrana demokracije”, rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP/S&D).
A aspekt sigurnosti je otvorio i bržeg pristupanja Ukrajine Europskoj uniji. Ako se takva promjena pristupa dogodi, strateški interes službenog Zagreba je da sličan pristup primjeni i po pitanju Bosne i Hercegovine uz osnaživanje prava Hrvata u njoj.
Takve velike strateške promjene u politici proširenja najavio je i hrvatski premijer Andrej Plenković.
A s obzirom na to da se Unija teško nosi sa sve učestalijim vanjskim i unutarnjim izazovima, takav pristup bi potencijalno ojačao njezinu relevantnost u međunarodnim odnosima.
“Možemo zapravo promatrati da ta inicijativa dolazi kao svojevrsni odgovor na politički momentum samih međunarodnih odnosa, ali i unutar Europske unije koja doista sebe mora konačno pozicionirati kao aktera u međunarodnim odnosima, a ne slijepo gledati što će drugi akteri učiniti i kome će se ona prilagoditi. Ako Europska unija želi sebe vidjeti kao relevantnog aktera u međunarodnim odnosima, onda svakako treba poraditi i na tome do kojih granica će ići u ovome procesu”, rekao je politolog doc. dr. sc. Ivan Kraljević.
Od Bosne i Hercegovine se očekuje da ispuni preostale uvjete za otvaranje pristupnih pregovora do objave izvješća o napretku u ožujku.
Međutim Kraljević smatra kako bilo što oko europskog puta BiH ne treba promatrati kroz rokove ili kao neku posljednju priliku, jer naša zemlja treba praktično pokazati želi li biti dio tog svijeta ili ne. No, bez ozbiljnog napretka rizik svakako postoji.
“A to je zapravo rizik da Bosna i Hercegovina, ukoliko ne dođe do određenog ili barem minimalnog reformskog zamaha, riskira da sredstva iz Plana rasta za razdoblje 2024.-2027. ne iskoristi i da propadnu za kapitalne infrastrukturne projekte u BiH. To je svakako opasnost koja itekako stoji svima nama u Bosni i Hercegovini”, dodao je Kraljević.
Promatrajući zemljopisni položaj, Bosna i Hercegovina je najzapadnija zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji i s tog aspekta svakako postoji interes Unije da ona postane i članica.
Međutim, da bi se taj proces ubrzao potrebno je da Europska unija izađe iz svog formaliziranog pristupa proširenja za što je potrebna teška suglasnost svih 27 zemalja članica. A druga mogućnost je da se u Bosni i Hercegovini dogodi neki preokret, pa samim time i otvore neki brži i konkretniji dogovori.
Vrisak.info
