Prema izvješću Federalnog zavoda za statistiku, u veljači ove godine Federacija BiH bilježi negativni prirodni priraštaj od -646, s 1175 rođenih beba naspram 1821 preminule osobe.
Negativni priraštaj je zabilježen u devet od deset županija, dok je jedini pozitivan rezultat ostvarila Županija Zapadnohercegovačka.
U Dnevniku RTV Herceg-Bosne, profesorica dr. sc. Mirjana Milićević, voditeljica stručne skupine koja je izradila demografsku strategiju Hrvatskog narodnog sabora, govorila je o izazovima demografije i dobrim praksama, u razgovoru s urednikom Damirom Bliznacom.
– Prema izlaznim analizama nakon dvije godine provedbe strategije, ŽZH bilježi najbolje rezultate s prirodnim priraštajem od 8,27 promila u 2024. godini – kazala je Milićević te dodala kako ta županija već dulje vrijeme sustavno provodi demografske mjere i ulaže u gospodarski razvoj, zbog čega je i druga po indeksu razvijenosti u Federaciji (1,09).
Hercegovačko-neretvanska županija (7,1 promil) i Srednjobosanska županija (5,52 promila) bilježe pozitivne trendove, dok je Široki Brijeg, još prije izrade demografske strategije, bio jedina općina s hrvatskom većinom s pozitivnim prirodnim priraštajem.
Profesorica Mirjana Milićević istaknula je da su i prirodni pad i iseljavanje prisutni problemi, ali prema podacima iz razdoblja 2021.–2023. broj iseljenih osoba iz 24 promatrane općine je relativno nizak – oko 1300 osoba.
Također je primjetan trend smanjenja iseljavanja, uz povratak mladih obitelji, posebno u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
– Svjedočimo povratku mladih obitelji u našu zemlju, osobito u ruralna područja koja imaju dovoljno prostora i kapaciteta – istaknula je Milićević.
Kao ključni izazovi u provedbi demografske strategije, profesorica Mirjana Milićević istaknula je financijska ograničenja, neujednačenost proračuna među županijama i općinama te specifične lokalne probleme, poput granične blizine koja u nekim sredinama potiče iseljavanje.
Od 10 županija jedino ŽZH bilježi pozitivan prirodni prirast
Za najvažniju mjeru strategije izdvojila je subvencije i potpore mladim obiteljima, koje imaju cilj zadržavanja stanovništva i smanjenja emigracije.
– Ključno je pomoći obiteljima s djecom, a posebno mladima, kako bismo preokrenuli negativne trendove – poručila je Milićević.
Na kraju razgovora profesorica Mirjana Milićević spomenula je priznanje koje je nedavno primila u vidu nagrade „Utjecajna hrvatska žena” u kategoriji vodstva i liderstva. Nagrada dolazi od globalne Mreže hrvatskih žena, a Milićević je bila jedina dobitnica iz Bosne i Hercegovine.
– Veliko je to priznanje, a još veći poticaj za nastavak rada. Čast mi je biti dio globalne mreže hrvatskih žena – zaključila je Milićević.
Na Mostarskom sajmu gospodarstva, u suradnji s Caroline Spivak iz Toronta, osnivačicom globalne Mreže hrvatskih žena, organiziran je skup pod nazivom „Žene koje ruše barijere“.
Cilj ovog događaja bio je predstaviti uspješne žene iz dijaspore i regije, te otvoriti nove prilike za žene iz Bosne i Hercegovine.
Širokobriježanka Milica Musa: Nosim osmo dijete, četvero na nebu i ništa mi nije nemoguće s Bogom
Vrisak.info
