Zahtjev za poništenjem temeljnog ustavnog načela na kojemu počiva poslijeratna i postdayonska BiH, to jest dokidanje načela konstitutivnost tri bh. autohtona naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, jednako je sulud kao i onaj Miloševićev, a mogao bi proizvesti i sličan učinak, to jest disoluciju BiH, smatra profesor Sveučilišta u Mostaru dr. Mile Lasić.
Predsjednik Demokratske fronte (DF) Željko Komšić i kandidat te stranke za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ponovno izaziva buru na, ionako uzburkanom i predizbornom kampanjom opterećenom, ‘političkom bh. moru’. Ovaj put tvrdnjom da treba odbaciti koncept konstitutivnosti i graditi europsku građansku državu BiH, čime se izravno dovodi u pitanje i odbacuje i postojeće ustavno uređenje i dovodi u pitanje Daytonski sporazum, piše Dnevni list.
Prema mišljenju analitičara, ovakva politička avantura demokratske većine bila bi pogubna za najmalobrojniji, konstitutivni narod u BiH – Hrvate. Za one koji ne dijele njegov stav, Komšić kaže:
-Neka se svi oni koji se tome protive ne pitaju stoji li iza svega neka skrivena namjera. Nema nikakvih skrivenih namjera. Ultimativni cilj građanske ljevice mora biti europska građanska država i vladavina demokratske većine.
Po Komšiću je konstitutivnost diskriminirajuća
Evidentno je da BiH u procesu pridruživanja Europskoj uniji mora odbaciti prevladani koncept konstitutivnosti naroda i snažnije se angažirati na uspostavi građanskog i demokratskog principa jedan čovjek jedan glas, kazao je predsjednik DF-a Željko Komšić.
Komšić smatra da presude Europskog suda za ljudska prava nedvosmisleno govore da one uopće ne mogu biti primijenjene, a da se prethodno ne odbaci diskriminirajući koncept, po njemu takozvane, konstitutivnosti naroda, na kojeg se, što eksplicitno piše u presudama Europskog suda za ljudska prava, moralo pristati uslijed činjenja genocida i etničkog čišćenja.
Predsjednik DF-a drži da, ukoliko BiH želi biti suvremeno, europsko društvo, mora odbaciti princip etničkog predstavljanja te sukladno integracijama u europski pravno – politički okvir, raditi na izgradnji građanske države i građanskog pravnog poretka.
Konstitutivnost naroda bi imala i danas smisla kada bi i danas vrijedila formula ZAVNOBIH-a da BiH nije ni bošnjačka ni srpska ni hrvatska, nego i bošnjačka i srpska i hrvatska. Svima je jasno da je ta formula grubo derogirana i da se nastoje formirati etničke izborne jedinice što je u suprotnosti sa europskim građanskim društvom i civilizacijskim vrijednostima, smatra Komšić.
Ipak, i on sam kritizira i građanske opcije koje u institucijama EU-a nisu postavile ovo pitanje.
Komšićev stav sulud kao i Miloševićev i može dovesti do disolucije.
Prof. dr. sc. Mile Lasić, stručnjak na polju europskih integracija, Komšićev istup ocijenio je kao maloumnu repliku političara malog kapaciteta, kojom se, smatra on, otkriva kako nisu ništa naučili iz prošlosti, posebice iz istovjetnog i nesretnog velikosrpskog zahtjeva, kojim se tražila suspenzija Ustava SFRJ iz 1974. godine.
Uzaludno je komentirati izjave i pristupe koji se istodobno zalažu tobože za ZAVNOBiH-ovsku formulu održivosti BiH i za načelo jedan čovjek jedan glas u totalno podijeljenoj i devastiranoj zemlji. Zahtjev za poništenjem temeljnog ustavnog načela na kojemu počiva poslijeratna i postdayonska BiH, to jest dokidanje načela konstitutivnosti tri bh. autohtona naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, jednako je sulud kao i onaj Miloševićev, a mogao bi proizvesti i sličan učinak, to jest disoluciju BiH, smatra dr Lasić.
Umjesto takvog, prema njegovom mišljenju, suludog puta, trebalo bi razmišljati kako od tri podijeljena društva, u čijem je središtu naopako shvaćeno pitanje i nacije i države, napraviti moderne ko-nacije po modelu političke zajednice u svakoj od sredina u kojoj su ko-nacije u većini.
To znači, jednakopravnost svih ko-nacija i svih drugih oformljenih identiteta i na prostorima RS-a i Federacije BiH, kako onom na kojemu je bošnjačka Armija BiH uspostavila poželjne većine sa stanovišta Bošnjaka, tako i onom na kojemu je HVO uspostavio tzv. hrvatske većine, smatra prof. Lasić ističući da se ne radi o tome da političko Sarajevo odlučuje u ime Hrvata tko je podoban ih predstavljati, nego o obvezi da Bošnjaci i Hrvati brinu o jednakopravnosti svih identiteta u svakoj administrativnoj jedinici, što je uostalom i zahtjev Europskog suda u Strasbourgu i smisao prilagodbe zahtjevima iz acquisa EU.
Takvima kao što je Željko Komšić netko bi dobro savjetovao da se prestane udvarati bošnjačkom glasačkom tijelu na prostački nacionalistički način daljnjeg ponižavanja hrvatskih većinskih političkih volja, a HDZ-ovskim (HDZ BiH i HDZ 1990) bi, pak, netko dobro učinio kad bi ih uspio pokrenuti ka tomu da se i sami zalažu za koncept jednakopravnosti svih identiteta u svim administrativnim jedinicama i putem modela političke, a neetničke zajednice. U konačnici i radi se o potrebi pretvaranje triju etničkih zajednica u političku zajednicu jednakopravnih identiteta, zaključuje profesor Lasić.
O ‘konsitutivnosti’ se već govorilo u EU parlamentu
Vrlo važno je za posjetiti da je upravo konstitutivnost naroda BiH bila i važna tema rasprave Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, prilikom izglasavanja konačne verzije izvješća o napretku BiH prema EU u siječnju prošle godine.
Zapanjujući je pokušaj da se zanemari konstitutivnost naroda i da se inzistira na tome da je BiH građanska država jer BiH nije unilateralna država i nije sastavljena od jednog naroda, rekao je tada zastupnik SDP-a Hrvatske u Europskom parlamentu Tonino Picula, nakon što su pojedini zastupnici europskih socijalista i demokrata postavili pitanje izbacivanja formulacije ‘konstitutivni narodi’ želeći da ostane samo ‘građani’.
Međutim, Europski parlament, unatoč pojedinim zastupnicima, jasno se odredio po ovom pitanju ne brišući konstitutivnost naroda u svom Izvješću o BiH.
Ustavna načela – konstitutivnost i federalizam – vrlo važni su za funkcioniranje složene i asimetrične državne zajednice i u BiH se uporno proskribiraju zbog straha od secesije, ali i zbog želje za majorizacijom. Njihovo daljnje kršenje izložilo bi stabilnost zemlje većim rizicima od bilo kakvih vanjskih pritisaka, rekao je ovaj hrvatski SDP-ovac koji je i predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom.
On smatra da bi svaka promjena unutarnjeg uređenja BiH zahtijevala širok konsenzus, i u BiH i u međunarodnoj zajednici. A oko BiH kao građanske države nemoguće je zamisliti konsenzus, zaključuje Picula.
Zašto je Hrvatima bitna konstitutivnost?
Na pitanje zašto je Hrvatima važna konstitutivnost, prof. Lasić kaže: Hrvatsko pitanje u BiH se suštinski odlikuje time što je najmajušnije od tri neriješena nacionalna pitanja. Utoliko je njega nemoguće riješiti bez rješavanja ostalih i bez rješavanja strukturnih problema u BiH. To je uostalom i suština tzv. trećeg modusa u BiH, kojeg smo prije par godina u otvorenom pismu bh. javnosti artikulirali nas osmorica bh. i hrvatskih intelektualaca. Naravno, bez ikakvog velikog odjeka i uspjeha.
