Inflacija i sve popratne ekonomske pojave utječu na niz segmenata gospodarskog života i u BiH, počevši od rasta cijena različitih vrsta proizvoda, pa do smanjenja vrijednosti sredstava predviđenih za investicijske procese, no ono što je jasno u ovom trenutku jest to da se ne očekuje rast kamata u idućem razdoblju.
Berislav Kutle, direktor Udruge banaka Bosne i Hercegovine, u razgovoru za Večernji list ističe da je teško precizno odgovoriti na pitanje u kojoj bi se mjeri inflacija mogla odraziti na kamatne stope na kredite, stanovništvo i gospodarstvo iz više razloga.
Kao prvo, dodaje, kad govorimo o novcu, još uvijek smatramo da je on mjerilo vrijednosti kao i mjerilo očuvanja vrijednosti.
Kad bi to u realnom životu bilo tako, kamatna stopa na oročene depozite morala bi biti bar jedan postotni bod veća od inflacije, a kamata na kredite za maržu veća od te kamate. Na sreću onih koji imaju – i imat će kredite, a na nesreću onih na depozitnoj strani, to još dugo neće biti, izjavio je Kutle.
Na upit zbog čega je to tako, Kutle je podsjetio kako ECB još od 2008. pušta u optjecaj više stotina milijardi novca godišnje, bez pokrića, čime izravno utječe na kamatnu stopu kao i na dostupnost kredita i onima koji ga po normalnim kriterijima ne bi mogli dobiti.
Na taj se način novac sve više udaljava od svoje temeljne svrhe – uloge. Rast kamata u BiH ne očekuje se u sljedećem razdoblju i zbog premale potražnje za kreditima u odnosu na ponudu novca domaćih banaka, tako da banke “muku muče” kako povećati potražnju za kreditima, pojasnio je Kutle.
S druge strane, utjecaj inflacije na neke druge ekonomske segmente itekako je jak i vidljiv, a posebice kada govorimo o vrijednosti sredstava.
Utjecaj inflacije na vrijednost novca je općepoznat. Ova inflacija uništava vrijednost sredstava namijenjenih za razvoj infrastrukture do 10%, objasnio je Kutle, osvrnuvši se zatim i na druge negativne posljedice inflatornih kretanja u kontekstu realizacije predviđenih infrastrukturnih projekata.
Naime, dodatni negativni učinak čini povećanje cijena temeljnih sirovina za infrastrukturu izazvan, naveo je Kutle, nemogućnosti redovitog opskrbljivanja zbog rata u Ukrajini.
Nesposobnost domaćih vlasti čini dodatni trajni problem jer ova milijarda maraka koja nam stoji na raspolaganju zbog toga će još više izgubiti na vrijednosti, upozorio je Kutle, koji nije imao optimistične prognoze kada je riječ o dostupnosti sredstava potrebnih kako bi se okončala realizacija određenih projekata.
Naime, zaključuje kako će nam zbog svih ovih razloga nedostajati i do 50% potrebnih sredstava za završetak radova.
Osim inflacije koja je obilježje stanja svjetskog gospodarstva, BiH se i dalje nalazi u političkoj krizi koja uzrokuje nepovoljno poslovno okruženje za ulaganja, ali i otklanja pozornost s ekonomskih reformi koje za cilj imaju kapitaliziranje prilično dobrog ekonomskog rasta ostvarena na kraju 2021. godine.
On je, podsjećamo, iznosio preko 7,1 posto, međutim, nove procjene govore da nas u ovoj godini očekuje skromniji porast od 3,2 posto, pa i manje, praćen rastućom inflacijom. U takvom okruženju od ključnog bi značaja trebalo biti središte na podizanju onih ekonomskih grana koje imaju potencijal daljnjeg rasta u BiH, ali i provedba važnih infrastrukturnih projekata koji donose nova radna mjesta.
Pritom je osobito važno nastaviti proces jačanja suradnje s međunarodnim financijskim institucijama poput Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, a koje su se pokazale važnim partnerom u potpori realizacije niza infrastrukturnih projekata, ali i onih koji su usmjereni na jačanje malog i srednjeg poduzetništva.
Vijesti da će Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) samo u ovoj godini uložiti milijune eura u bosanskohercegovačko gospodarstvo, nastavljajući time podršku BiH, na njezinu putu prema ekonomskom oporavku, ulijeva prijeko potreban optimizam.
Vrisak.info
