“To je posebno vidljivo u prvih pet, šest godina nakon rata, kada se očekivao najveći broj povratnika, a kada su međunarodne institucije potpuno zanemarile povratak Hrvata”, rekao je Ljubić.
Objasnio je da je cilj sjednice ohrabriti i poduprijeti Hrvate u povratku u BiH, a optimizam mu ulijeva činjenica da su desetci tisuća Hrvata izrazili želju za povratkom.
Nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić iznio je statističke podatke koji su potkrijepili tvrdnje o smanjenju broja Hrvata u BiH. Istaknuo je da govori o katolicima te da tim brojevima treba dodati barem pet posto više ljudi koji su Hrvati, a nisu se izjasnili kao katolici, prnosi Hina.
“U BiH je 1991. godine bilo 812.256 katolika, a 2017. ih je bilo 376.134 ili 53,69 posto manje. U srpskom entitetu ih je 2017. godine bilo 94,52 posto manje nego 1991., u distriktu Brčko 81,83 posto manje, a u entitetu Federacije 42,56 posto manje”, rekao je Puljić. U prilog tomu da se broj katolika i dalje smanjuje, govori i podatak da je u godinu dana, od 2016. do 2017. broj vjernika u BiH pao za 14.107, dodao je vrhbosanski nadbiskup.
“Kako vratiti povjerenje u život? Treba ostvariti vladavinu zakona i jednaka prava za sva tri entiteta. Važno je vratiti povjerenje da se svi osjećamo kao jedan narod, da nas podupru i stvore političku klimu da imamo pravo živjeti na tom području, da ljudi znaju svoje korijenje i cijene baštinu. Veseli me da veliki dio ljudi nije prodao svoju zemlju jer to znači da ima šanse da će se vratiti. Stoga treba zaštiti tu privatnu imovinu umjesto što se donose zakoni da se ona oduzima”, poručio je Puljić.
Po njegovu mišljenju, najvažnije je pomoći obiteljskim gospodarstvima te usporedno razvijati infrastrukturu. Upitao je čemu onda gužve na granicama i zašto stroge kontrole kad se izlazi iz Hrvatske, a ulazi u BiH.
Ministar za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske Davor Čordaš istaknuo je da je više od 350 tisuća Hrvata protjerano iz BiH, od čega 210 tisuća iz Federacije BiH, a u Republici Srpskoj hrvatskom narodu praktički prijeti nestanak. Ocijenio je i da obnova kuća “ide vrlo stidljivo” te da je obnovljeno tek 5500 stambenih jedinica.
Veliki problem vidi u stajalištu međunarodnih institucija da se “ne može obnavljati kuće onih koji imaju imovinu u Hrvatskoj pa je tako ispalo da ih ima 88 posto”. “Dakle, samo 12 posto Hrvata može dobiti obnovu, no ima nas iz Posavine koji nikada nećemo odustati od naše imovine”, zaključio je Čordaš i dodao da je vjerojatno prvi ministar iz Republike Srpske koji je govorio u Hrvatskome saboru, što mu daje dodatnu odgovornost.
Jandroković i kardinal Vinko Puljić o položaju Hrvata u BiH
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković primio je u srijedu nadbiskupa i metropolita Vrhbosanske nadbiskupije uzoritog kardinala Vinka Puljića koji je u Hrvatskome saboru sudjelovao na tematskoj sjednici o održivom ostanku i povratku hrvatskih prognanika i izbjeglica u BiH.
Na sastanku su razgovarali o situaciji u Bosni i Hercegovini s posebnim naglaskom na položaju Hrvata u toj zemlji, navodi se iz Ureda predsjednika Sabora.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković iskazao je snažnu potporu jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i istaknuo važnost predstojećih općih izbora u Bosni i Hercegovini na kojima trebaju biti izabrani legitimni predstavnici hrvatskoga naroda./HMS/
