Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodio je u subotu molitveni pohod za BiH na Bobovac u središnjoj Bosni organiziran da se katolike potakne na zalaganje za mir i slogu u BiH.
Na misnom slavlju na Bobovcu kod Vareša u sklopu tradicionalnog molitvenog dana za Bosnu i Hercegovinu uglavnom sudjeluju katolici koji su pripadnici oružanih snaga i Ministarstva obrane te zemlje te policijskih agencija.
Nadbiskup koadjutor vrhbosanski Tomo Vukšić u propovijedi je kazao da su su se vjernici na tom mjestu ponovo okupili s istom plemenitom nakanom da ustraju u dobru i slozi.
Dodao je da bi se vjernici katolici kroz sve što rade trebali odlučno zalagati za dobro svih koji žive u BiH, za pravu jednakost njezinih naroda i slogu među njima te za napredak svake vrste u zemlji.
Istaknuo je da su zbog sadašnjeg stanja osobito pozvani doprinositi očuvanju ljudskih života i društvenog mira čime je aludirao na odgovorno ponašanje dok traje pandemija prouzročena koronavirusom, ali i dok zemlju opterećuje teška politička kriza.
“Svaki ljudski život i zdravlje moraju se poštivati, a svaki čovjek mora čuvati svoje i zdravlje drugih ljudi. To je obveza koja proistječe iz Božje zapovjedi: ne ubij”, kazao je monsinjor Vukšić.
Podsjetio je da ćudoredni nauk crkve odbacuje svaku ugrozu života i zahtijeva njegovo poštivanje no ne čini od njega apsolutnu vrijednost i protivi se novopoganskom shvaćanju koje uzdiže tjelesno savršenstvo na razinu božanskoga.
Kazao je i da sada dok u BiH “pljušti kiša teških riječi” katolicima preporuča da se sjete kako Krist zaziva mir srca i odsustvo srdžbe i mržnje jer su upravo to temelji društvenoga mira.
“Mir nije tek odsutnost rata i ne može se svesti na održavanje ravnoteže među suprotstavljenim silama”, kazao je nadbiskup Vukšić dodajući da se mora poštivati svaku osobu i svaki i narod jer mir je plod pravdenosti, javlja Hina.
Molitveni pohod Bobovcu prije dva desetljeća pokrenuo je upravo kardinal Puljić u znak sjećanja na dan smrti bosanske kraljice Katarine Kosače 25. listopada 1478. s ciljem ujedinjenja u molitvi za osobne potrebe, za vlastiti narod i BiH, ali i za sve ljude i narode koji u njoj žive.
Katarina Kosača Kotromanić bila je supruga pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša , a njegov nasljednik na prijestolju i ujedno posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević proglasio ju je kraljicom majkom i s tom ju je titulom zatekao i pad srednjovjekovne Bosne pod tursku okupaciju 1463 godine.
Turci su zarobili njezino dvoje djece te ih odveli u roblje, a Katarina se uspjela spasiti bijegom u Dubrovačku republiku te je zatim utočište našla u Rimu gdje je ostala do smrti.
U oporuci koju je ostavila bosansko kraljevstvo darovala je svojoj djeci ako se ikada izbave iz ropstva i budu odani Katoličkoj vjeri, a ako s to ne bi dogodilo, prema nekim izvorima, onda tadašnjemu papi Sikstu IV. odnosno Svetoj stolici.
Vrisak.info
