Tema na koju se iz dana u dan sve više obraća pozornost je zagađenje zraka. Ne samo u gradovima koji već godinama imaju probleme sa zagađenošću nego i općenito kao tema koja najviše utječe na zdravlje stanovništva u svijetu.
Medicinske spoznaje o toj tematici sve su potpunije i, nažalost, stjecajem okolnosti postajemo sve svjesniji koliko loša kvaliteta zraka utječe na zdravlje ljudi.
Sve gušći promet, industrija i grijanje, koji su najčešće prisutni u urbanim gradskim sredinama, uzrok su najviše zdravstvenih problema današnjice.
Kada se tim čimbenicima doda i nepovoljan zemljopisni položaj, dolazi se do alarmantnih situacija gdje, primjerice, Sarajevo u određenim zimskim danima bude proglašeno najzagađenijim gradom na svijetu, piše Vecernji.ba.
Najčešće se mjere koncentracije sumporova dioksida, ozona, dušikovih oksida, ugljičnog monoksida i lebdećih čestica. Ako su te koncentracije u prekoračenju dulje od mjesec dana u godini, stručnjaci već govore o ozbiljnom problemu onečišćenja.
Federalni hidrometeorološki zavod nastoji u cijeloj Federaciji postaviti mjerne uređaje, čime bi se dobilo pravo stanje na terenu, koje se konstantno mijenja uslijed klimatskih promjena, ali i utjecaja industrije.
Kako izloženost onečišćenom zraku djeluje na zdravlje, široka je tema, no utjecaj je svakako pogubniji za kronične bolesnike. Uz Sarajevo, tuzlanski kraj također je izložen iznimno nezdravom zraku, a jedno međunarodno istraživanje donijelo je i zabrinjavajuće procjene o smanjenju životnog vijeka stanovnika u tim područjima.
Standardi i fondovi Europske unije, kao i učinkovitija inspekcija, još su uvijek teško dostižni ciljevi u Bosni i Hercegovini. Zemlja se trenutačno oslanja na rad domaćih snaga u institucijama koje na ovom problemu rade samostalno, ali i kroz međunarodnu suradnju.
S obzirom na to da se industrija ili način grijanja ne mogu promijeniti preko noći, savjeti za građane ostaju isti – smanjiti vanjske aktivnosti u danima visokog zagađenja te koristiti pročistače zraka za unutarnje prostore, iako oni predstavljaju dodatni trošak za kućanstva.
Bosna i Hercegovina morat će se ovim problemom ozbiljnije pozabaviti jer je riječ o izravnom udaru na ionako opterećen zdravstveni sustav.
Prije nekoliko dana, na prijedlog Ministarstva komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Vlada Sarajevske županije donijela je odluku o proglašenju epizode “Uzbuna” za određene sarajevske zone.
Odluka je donesena nakon izvješća stručnog tijela koje analizira situaciju s gledišta izmjerenih vrijednosti zagađujućih tvari i vremenske prognoze tih dana, prenosi Vecernji.ba.
Gusta magla koja se nadvila nad Sarajevo izazvala je i ozbiljne poremećaje u zrakoplovnom prometu u Međunarodnoj zračnoj luci Sarajevo. Zbog iznimno slabe vidljivosti bio je otkazan ili preusmjeren veći broj letova.
Magla i nezdrav zrak nisu zaobišli ni Mostar. Prema podacima od 14. siječnja 2026. godine, u 7 sati ujutro indeks kvalitete zraka u Mostaru iznosio je 170, čime je grad svrstan u kategoriju nezdravog zraka.
Tog dana Mostar se našao u skupini gradova koji su imali najzagađeniji zrak u BiH. Najlošije mjerenje bilo je zabilježeno u Brodu s indeksom 336, kao i u Visokom, gdje je indeks iznosio 310.
Odmah potom slijede Sarajevo s indeksom 233, Banja Luka i Ilijaš s po 226, Zenica sa 181, Kakanj sa 178, Doboj i Prijedor s po 175 te Travnik sa 174.
Prošli tjedan zbog guste magle koja se bila nadvila nad Mostarom također su bili obustavljeni letovi iz mostarske Zračne luke.
No, ipak, unatoč pomalo pesimističnom i “zamagljenom” tonu prethodnog dijela priče, kad se pogleda globalno i u nekom šire promatranom razdoblju, stanovnici BiH udišu općenito kvalitetan zrak. Nedavno je objavljena europska karta kvalitete zraka prema kojoj najkvalitetniji zrak udišu ljudi u Hercegovini.
Gotovo cijela Hercegovina označena je modroplavom bojom, koja označava zrak izvrsne kvalitete.
Takav zrak udiše se i u primorskom dijelu Crne Gore, sjevernoj Albaniji, Dalmaciji na potezu od Dubrovnika do Splita i još u nekim dijelovima Europe, poput sjeverne Turske, središnje Francuske, južne Švicarske i zapadne Austrije.
Općenito gledano, prema površini, najkvalitetniji zrak udišu ljudi u Skandinaviji i Irskoj, koje su gotovo cijele u “modroplavoj zoni”.
Najlošiji je zrak u zemljama Beneluxa, koje su gotovo cijele u crvenim i narančastim nijansama. U prosjeku je najbolja kvaliteta zraka u Norveškoj, a najlošija u Nizozemskoj.
Iznimnom kvalitetom zraka mogu se pohvaliti i susjedne nam Hrvatska i Srbija, s iznimkom Vojvođanskog dijela koji je sav u žutom, što označava lošu kvalitetu zraka.
Velika žarišta lošeg zraka nalaze se na sjeveru Italije, gdje su koncentrirana glavna industrijska područja Italije.
Unatoč tome što udišemo najkvalitetniji zrak u Europi, općenito se radi jako malo na tome da on takav i ostane, a posljednja zagađenja u gradovima poput Mostara, ali i ostalih, možda su posljednje upozorenje prije nego što karta europske kvalitete zraka i u našim krajevima ne dobije neku upozoravajuću boju.
Vrisak.info
