U ovom četverogodišnjem mandatnom razdoblju očekuje se nastavak procesa reformi na svim poljima, počevši od financijskih, preko gospodarskih, pa do onih demografskih, a sve s ciljem trajne financijske konsolidacije i stvaranja uvjeta za zaustavljanje trendova iseljavanja i otvaranja mogućnosti snažnijeg gospodarskog razvoja, prekogranične suradnje i korištenja novca iz europskih fondova.
Tri županije koje obuhvaćaju prostor Hercegovine i u kojima su Hrvati većina; Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska u novom četverogodišnjem mandatnom razdoblju imati će priliku nastaviti proces reformi na svim poljima, počevši od financijskih, preko gospodarskih, pa do onih demografskih, a sve s ciljem trajne financijske konsolidacije i stvaranja uvjeta za zaustavljanje trendova iseljavanja i otvaranja mogućnosti snažnijeg gospodarskog razvoja, prekogranične suradnje i korištenja novca iz europskih fondova.
Financijska sredstva koja stižu iz Republike Hrvatske u sklopu programa potpore Hrvatima u BiH mogu dobro doći do brojne lokalne projekte iz segmenta gospodarstva.
Istodobno, s obzirom na konstantno prisutnu problematiku pripadnosti javnih prihoda očito je kako će hrvatske županije morati nastaviti koristiti vlastite potencijale, energiju i sposobnost kako bi zadržale i unaprijedile opću gospodarsku sliku na ovom prostoru. Jasno je kako se problematika maćehinskog odnosa Sarajeva prema hrvatskim prostorima u BiH mora rješavati u okviru promjene cjelokupne paradigme unutar zemlje i stvaranja temelja pravednije države kroz pravedni Izborni zakon i Ustav, a do tada ostaje da se županije bore za svoju opstojnost u izrazito nepovoljnoj političkoj klimi. I pored toga procesi kojima svjedočimo otvaraju prostor za daljnji optimizma, a prve pokazatelje vidimo upravo ovih dana u Zapadnohercegovačkoj županiji koja jedina od spomenute tri ima ustrojenu novu izvršnu vlast, a u kojoj je nedavno usvojen i proračun te koji donosi niz mjera koje idu u smjeru poboljšanja opće demografske slike, daljnjeg razvoja poljoprivrednih potencijala kao i realizacije nekih kapitalnih projekata.
Poticaji i demografske mjere
Krenimo od općih podataka-proračun planiran u iznosu od 85,994.142 KM veći je za 1,818.530 KM u odnosu na onaj iz 2018.
Kako bi se nastavio proces gospodarskog napretka u proračunu je povećan iznos sredstava za poticaje poljoprivrednim proizvođačima i do s milijun na milijun i 200 tisuća maraka. Uvećana su sredstva i za kapitalne projekte lokalnim zajednicama u županiji, kao i sredstva za vodno gospodarstvo.
U kontekstu demografskih mjera valja istaknuti kako je ove godine uvećan iznos porodiljinih naknada sa 990 tisuća na 1,2 milijuna maraka, dok su tekući prijenosi općinama za sufinanciranje prijevoza učenika uvećani sa 700.000 KM na milijun maraka, što će omogućiti besplatne udžbenike svim učenicima do petog razreda.
Uvezivanje turizma i poljoprivrede
Slične korake mogli smo vidjeti i na primjeru Hercegovačko-neretvanske županije u prethodnom mandatu tijekom kojeg je napravljeno niz pomaka, počevši od poticaja u poljoprivredi, programa gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u državnoj svojini, vodnih naknada pa do apliciranja projekata iz područja poljoprivrede koji se financiraju iz sredstava EU-a.
Jasno kako i pred novom izvršnom vlašću koja se tek treba uspostaviti stoji zadaća nastavka rada na projektima i rješavanje nekih izazova. S obzirom na potencijale, napredak bi se trebao napraviti kroz proces uvezivanja poljoprivrede i turizma (ruralni turizam) za što ova županija kao i cijela Hercegovina ime itekakav potencijal. Naravno, potrebno će biti raditi i na procesima poticajne politike u županiji u skladu sa pravnim stečevina EU-a kao i na apliciranju kvalitetnih projekta iz područja poljoprivrede koji će se financirati iz sredstava EU-a.
U području poljoprivrede županija je došla situaciju da se mogu osigurati sredstva za poticaje te pred novom vlašću zasigurno stoji zadaća održavanja i unaprjeđenja situacije na ovom polju, a tu je i nastavak aktivnosti na uvođenja u sustav svih korisnika poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na području HNŽ-a.
Od izazova koje tek treba riješiti svakako je bitan onaj koji se odnosi na problematiku gospodarenja šumama, dok je u kontekstu vodoprivrede već napravljen pomak kroz posebne naknade od voda definirane Zakonom o vodama HNŽ-a.
Potencijali
Hercegbosanska županija u mandatu koji je pred nama ima za cilj nastavak započetih projekata koji obuhvaćaju ne samo demografske mjere poput doplatka, već i investicijska ulaganja kojima bi se omogućilo iskorištavanje ogromnih poljoprivrednih potencijala županije. Podsjećamo, Vlada je uvela subvencije na kamate kredita u gospodarstvu što će prema tvrdnjama odgovornih otvoriti prostor za nova radna mjesta, a uveden je i dječji doplatak uz najavu kako se kreće u uvođenje jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete. Ciljevi koji stoje pred novom Vladom svakako se odnose na nastavak ovih aktivnosti ali i pokretanje novih, a tu valja izdvojiti potrebu za unaprjeđenjem rada Turističke zajednice kako bi se značajni turistički potencijali stavili u funkciju čime bi svakako trebalo doći do otvaranja novih radnih mjesta kao i priliva sredstava u proračun. Potencijala ima i u području obnovljivih izvora energije pa se uz nedavno otvoreni vjetropark Mesihovina očekuje rad na izgradnji hidrocentrale Vrilo.
Navedene tri županije u mandatnom razdoblju koje je pred nama sinergijskim djelovanjem vlasti i nevladinog sektora, građana i gospodarstvenika imaju šansu prepoznati i iskoristiti brojne potencijale kojima raspolažu te doći u situaciju u kojoj mogu postati primjer i drugim razinama vlasti, a s krajnjim ciljem stvaranja pretpostavki za održiv razvoj koji će usporiti i zaustaviti procese odlaska, posebice mladih ljudi.
D. Pušić/Dnevni list
