GRČKA će ovog tjedna okrenuti novu stranicu u svojoj mukotrpnoj dužničkoj odiseji, ali eurozona ostaje ranjiva na buduće krize. Ekonomisti su posebno zabrinuti situacijom u Italiji.
Nakon osam dugih godina i tri “bailouta” uvjetovanih mjerama štednje, Atena danas službeno napušta sustav mjera za financijsko spašavanje koji su joj nametnuli kreditori iz Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Europski i lokalni političari su grčki povratak na financijsko tržište prozvali “povijesno” dobrim vijestima, ali pred ostalih 19 članica koje koriste jedinstvenu valutu i dalje stoje ozbiljni izazovi.
Grčki bumerang
“Grčka kriza nije riješena, samo je odgođena”, smatra Charles Wyplosz, profesor međunarodne ekonomije sa Sveučilišta IHEID u Ženevi.
Atena do 2032. neće ni započeti s plaćanjem većeg dijela svog ogromnog duga koji trenutno iznosi kolosalnih 180 posto BDP-a. A do tada je nemoguće odrediti kamo će se ekonomski i politički kretati ta zemlja.
MMF je proteklih mjeseci izdao niz upozorenja oko dugotrajne održivosti grčkog duga usprkos posljednjim aranžmanima eurozone za njegovo smanjivanje.
Wyplosz kritizira “spektakularni cinizam” EU-a tijekom krize: “Problemi nisu riješeni, nego se pretvaralo da jesu.”
“Ovako ili onako, to će eksplodirati. Grčka će ponovno biti u krizi puno prije 2032.”, upozorava ekonomist.
Planina europskog duga
“Nismo nimalo riješili problem javnog duga koji je i dalje na visokoj razini u Grčkoj, Italiji (132 posto BDP-a) i Portugalu (126 posto) unatoč njihovim naporima”, upozorava Anne-Laure Delatte, zamjenica direktora francuske organizacije za istraživanje svjetske ekonomije CEPII.
I europski “teškaši” poput Španjolske (99 posto BDP-a) i Francuske (98 posto) imaju značajnu razinu duga koji bi mogao dodatno poremetiti eurozonu.
“Dug je faktor ranjivosti koji se može preliti na tržišta”, dodaje Delatte.
No postoji i niz država koje su prihvaćanjem eura smanjile svoj dug pa je područje jedinstvene valute sve snažnije podijeljeno na “dobre učenike” i one druge. A one imaju različite interese.
Dok prva skupina podržava proračunsku disciplinu i štedljivost, druga poziva na više solidarnosti.
Hrvatski javni dug iznosi 78 posto BDP-a i u padu je treću godinu zaredom.
Talijanska prijetnja
Italija postaje ozbiljan rizik za eurozonu zbog duga, krhkih banaka i populističke vlade koja djeluje spremna za sukob s Bruxellesom, tvrde ekonomisti.
“Imate državu s dugom koji iznosi 130 posto BDP-a, s ogromnim unutarnjim problemima, prljavim bankarskim sustavom, koju sad k tome vode ljudi koji ne znaju što će poduzeti. Prijetnja je vrlo jasna”, ističe Charles Wyplosz.
Ekonomska strategija nove talijanske vlade i dalje je nejasna, a iz Rima stižu kontradiktorni znakovi.
Prošlotjedno smrtonosno urušavanje vijadukta u Genovi ponovno je pokrenulo sukobe oko gornje granice rashoda između Bruxellesa i Italije, posebno njezinog ministra unutarnjih poslova i čelnika Lige Mattea Salvinija.
“Eurozona trenutno nema alate i institucije kojima bi se nosila s ozbiljnom talijanskom dužničkom krizom”, upozorava Philippe Martin, profesor s pariškog Sveučilišta Sciences Po.
Budućnost eurozone
Dužnička kriza je potaknula eurozonu da se ojača, naročito stvaranjem Europskog stabilizacijskog mehanizma, fonda EU-a za moguće buduće “bailoute”, te jačanjem takozvane bankarske unije koja traži jednaka pravila za sve banke diljem saveza.
No te su reforme nedovršene, a Macronova inicijativa prema daljnjim koracima koji uključuju uvođenje namjenskog proračuna eurozone, nailazi na otpor sjevera Unije koji je sklon štednji i strahuje da će morati plaćati južnjačke dugove, prenosi Index.hr.
“Nisam sigurna hoće li biti dogovora o budućnosti eura”, rekla je Nathalie Janson iz poslovne škole NEOMA iz francuskog Rouena.
“Euro je u konačnici postao kaotična valuta koja je u stalnoj turbulenciji, a originalno je zamišljena kao garancija stabilnosti”, dodala je.
