Bosna i Hercegovina posjeduje značajne rezerve strateških minerala poput litija, borata i magnezija, koji su ključni za Europsku uniju u kontekstu energetske tranzicije i smanjenja ovisnosti o vanjskim tržištima
Litij, borati i magnezij su ključne strateške sirovine za Europsku uniju i cijeli europski kontinent. Njihova važnost leži u naporima za jačanje kapaciteta proizvodnje unutar regije, s ciljem smanjenja ovisnosti o vanjskim tržištima.
Suočeni s izazovima koje donose globalni poremećaji, europske zemlje intenzivno istražuju mogućnosti povećanja vlastite proizvodnje i osiguranja stabilnosti u opskrbi ovim važnim resursima.
Organizacija ERMA (European Raw Material Alliance), koju sufinancira EU, za cilj ima razviti otporne lance vrijednosti za industrijske ekosustave EU-a; smanjiti ovisnost o primarnim kritičnim sirovinama kružnim korištenjem resursa, održivim proizvodima i inovacijama; kao i ojačati domaće nabave sirovina u EU te diverzificirati nabavu iz trećih zemalja i ukloniti poremećaje u međunarodnoj trgovini, u potpunosti poštujući međunarodne obveze EU-a, a uvidom u kartu ključnih sirovina BiH je upisana kao zemlja u kojoj se nalaze depoziti litija, minerala borata te magnezija.
U fokusu ove inicijative je zelena i digitalna tranzicija te se akcijski plan usredotočuje na predviđanje i kvantificiranje potreba za ulaganjima u sirovine, nužnih za zadovoljenje transformacijskih zahtjeva za elektrifikaciju i skladištenje energije, prenosi Večernji list.
Drugim riječima, cilj inicijative je osigurati da Europa osigura vlastite izvore minerala i metala koji će se koristiti u novoj industriji koja će uključivati i nove tehnologije poput gorivnih ćelija te skladištenja energije u različitim oblicima poput baterija i vodika.
Bosna i Hercegovina bi mogla, uz stratešku predanost vlasti i civilnog društva na svim razinama, mogla profitirati od novih potreba Europske unije, odnosno, mogla bi se bolje pozicionirati u smislu pregovora s EU-om, ali bi stekla i mogućnost da europsko partnerstvo rezultira značajno većim ulaganjima Unije u BiH, ali i uvažavanjem nekih specifičnosti BiH na njezinu političkom putu prema punopravnom članstvu.
Iz ERMA-e podsjećaju kako je Europska unija postavila za cilj smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990.
Osim smanjenja emisija, paket Fit for 55 uključuje konkretne ciljeve za skladištenje i pretvorbu energije, uključujući električnu mobilnost i obnovljivu energiju.
– Paket Fit for 55 zahtijeva prelazak na čisto, zeleno i, na kraju, energetsko gospodarstvo s nultom emisijom, što inherentno implicira značajno povećanje potražnje za mineralima i metalima. Stoga je otporan europski sektor sirovina primarni pokretač smanjenja emisija ugljika. Prelazak s energetskog gospodarstva temeljenog na fosilnim gorivima u sljedećem će se desetljeću temeljiti na tehnologijama pretvorbe energije kao što su solarna energija, vjetar i gorivne ćelije, kao i na skladištenju energije u različitim oblicima poput baterija i vodika – ističu pritom.
Akcijski plan “Materijali za pohranu i pretvorbu energije” pretpostavlja uključenost svih sudionika u lancu, od istraživačkog sektora i tehnoloških organizacija, preko industrije pa do akademske zajednice i civilnog društva.
Definirana su pritom i četiri primarna strateška područja – materijali u solarnoj energiji, materijali za baterije, gorivne ćelije i elektrolizatori te alternativno skladištenje i pretvorba energije.
ERMA je od svibnja 2023. godine na prostoru Europe, ali i šire, prepoznala više od 50 investicijskih lokacija na kojima se nalaze materijali koji su nužni za pohranu i pretvorbu energije, a ukupne investicijske potrebe premašuju 15 milijardi eura.
Iz ove organizacije ističu i da, kada bi se ovi projekti realizirali, do 2030. bi se značajan postotak materijala mogao prikupit unutar EU-a, znatno više nego što je slučaj danas, a za neke materijale i više nego što je postavljeno u okviru Europskog zakon o kritičnim mineralnim sirovinama (European Critical Raw Materials Act). Među investicijskim lokacijama, kao što je vidljivo, su i one u BiH.
Klimatska neutralnost
Sve navedeno valja promatrati kroz prizmu činjenice da je do 2050. godine postavljen cilj nulte emisije ugljika, a to sa sobom vuče i značajno veću potražnju za onim materijalima, odnosno metalima i mineralima koji su nužni za razvoj novih tehnologija pretvorbe i skladištenja energije.
Vrisak.info
