Pšenično brašno je nezaobilazna namirnica u svakodnevnoj prehrani, a različite vrste brašna pružaju idealne opcije za pripremu kruha, peciva i slastica.
Od davnina je temelj prehrane, omogućavajući uživanje u omiljenim pekarskim i slastičarskim proizvodima poput kruha, tjestenine, kolača i torti.
To nimalo ne čudi jer je svijet brašna i raznolik pa se na policama trgovina uz ona od pšenice, raži, ječma, zobi, prosa i primjerice kukuruza, mogu naći i ona od sirka, heljde, tefa, kvinoje i amaranta, piše Coolinarika.com.
No unatoč poduljem popisu, najomiljenije nam je ipak staro dobro pšenično brašno koje je neizostavno u pripremi mnogih malih i velikih slanih i slatkih zalogaja.
Naše svagdašnje pšenično brašno
Štoviše, na radost svih koji svoju prehranu ne mogu zamisliti bez ove namirnice, postoji i više vrsta pšeničnog brašna od kojeg je svako idealno za pripremu određenih vrsta tijesta.
Stoga, za što jednostavnije i učinkovitije snalaženje otkrijte vrste i najvažnije osobine jedne od naših temeljnih namirnica, te doznajte zahvaljujući kojoj će vrsti, odnosno tipu brašna vaš kruh, pecivo, slastica ili tjestenina biti savršena, kako izgledom, tako i okusom.
Bijelo pšenično brašno
Bijelo pšenično brašno nastaje finim mljevenjem jezgre zrnja pšenice, bez ovojnice, te je zbog svojih osobina, posebno visokog udjela škroba idealno za pripremu i termičku obradu različitih vrsta tijesta, ali je, kako sadrži i manje hranjivih tvari i nutritivno manje vrijedno.
Ovisno o mljevenju, odnosno krupnoći, bijelo se brašno dijeli na oštro (tip 400) i glatko (tip 500).
Oštro je najprimjerenije za različite fine kolače i torte, te kekse i biskvite. Pogodno je i za palačinke, te kuhana tijesta poput okruglica, knedli, žličnjaka i valjuška.
Glatko je idealno za pripremu različitih vrsta domaćih bijelih kruhova i slanih i slatkih peciva s kvascem, te kolača od dizanog i vučenog tankog tijesta. Koristi se i za pripremu muffina, te domaćih tortilja i pizza, tjestenine i rezanaca.
Polubijelo pšenično brašno
Za dobivanje polubijelog pšeničnog brašna (tip 700 i tip 850), uz jezgru se melju i vanjski dijelovi zrnja koji su bogatiji vitaminima, mineralima i vlaknima, pa je i nutritivno vrijednije od bijelog.
Ovo se brašno najčešće koristi za pripremu pekarskih, ali i domaćih kruhova i peciva sa koja se odlikuju savršenom teksturom i okusom.
Dobro se slaže i s drugim vrstama brašna poput sojinog i integralnog. K tome, idealno je i za različite tradicijske kolače, posebno one od vučenog tankog tijesta, savijače, gibanice i baklave, ali primjerice i za slastice s hrskavim posipima s maslacem, piše Coolinarika.
Crno pšenično brašno
Kako nastaje mljevenjem svih dijelova ljuštenog zrnja, pa sadrži i više hranjivih tvari, te je i nutritivno vrijednije, crno pšenično brašno (tip 1100 i tip 1600) sve je više u upotrebi.
S obzirom da se odlikuje i izraženim, punim okusom idealno je za različite rustikalne, tamne i zbijene kruhove i peciva, te tradicijske kolače od tijesta s kvascem, poput medenjaka i paprenjaka. Kao stvoreno je i za različite zdrave i ukusne kekse i kolačiće, te slane popečke od povrća.
Cjelovito pšenično brašno
Cjelovito, graham ili integralno pšenično brašno jedna je od najzdravijih namirnica jer se dobiva ne samo od cijelih zrnja, već i njihove ljuske i unutarnje klice, te stoga ima i najvišu nutritivnu vrijednost.
No, kako je manje podatno za pripremu i pečenje jer ima i mnogo manju razinu glutena od ostalih, koristi se pomiješano s bijelim ili polubijelim pšeničnim brašnom.
Bez sumnje, integralno brašno može naše omiljene zalogaje poput pizze, peciva i kruha, te primjerice slastica učiniti ne samo ukusnijima, već i puno zdravijima.
Vrisak.info
