Prema najnovijem istraživanju Eurofounda, čak 45 posto građana Hrvatske teško podmiruje osnovne životne troškove, što Hrvatsku svrstava među zemlje Europske unije s najlošijom financijskom situacijom stanovništva. Usporedbe radi, prosjek Europske unije je 32%.
U lošijoj poziciji od Hrvatske među stanovnicima zemalja koje su bile predmet ovog istraživanja jedino su stanovnici Grčke, gdje je čak 55 posto ispitanika izjavilo da jedva spaja kraj s krajem. Među zemljama u kojima veliki dio stanovništva osjeća snažan financijski pritisak te živi od “prvog do prvog” nalaze se i Latvija te Estonija. U tim zemljama po 41% ispitanika izjavilo je kako ima poteškoće s podmirenjem osnovnih životnih troškova.
U Mađarskoj i na Cipru taj postotak iznosi 40. S druge strane, u najboljim uvjetima žive stanovnici Luksemburga, gdje samo 17 posto građana prijavljuje financijske poteškoće. Niži udio stanovnika koji imaju poteškoće s podmirenjem svakodnevnih mjesečnih troškova imaju i Njemačka te Nizozemska, gdje se s tim problemom susreće 21 posto stanovnika, kao i Austrija (20 posto). Među zemljama povoljnijima za život našle su se i Češka, u kojoj kraj s krajem spaja 22 posto stanovnika, te Irska, gdje se s problemom podmirenja svih troškova susreće 26 posto ispitanika. Ispod europskog prosjeka još su Bugarska, Španjolska, Finska, Poljska, Belgija, Danska, Francuska, Švedska, Slovačka, Litva i Malta.
Iako stanovnici Bosne i Hercegovine nisu sudjelovali u ovom istraživanju, ranije objavljeni podaci pokazuju kako je i u toj zemlji broj onih koji teško pokrivaju sve mjesečne troškove nešto iznad europskog prosjeka. Naime, statistike jasno pokazuju alarmantnu situaciju. Oko petine stanovnika Bosne i Hercegovine u riziku je od siromaštva, dok trećina jedva spaja kraj s krajem. Posebno su pogođene osobe treće životne dobi, a porazna je činjenica da svaka treća osoba starija od 65 godina živi na rubu siromaštva. Zbog konstantnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica iz dana u dan raste broj onih koji si ne mogu priuštiti ni najnužnije, uključujući hranu.
Naime, u prosjeku kućanstvo u Europskoj uniji troši oko 14,3 posto novca na hranu i bezalkoholna pića, dok u Bosni i Hercegovini taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici prelazi 40 posto, što dovoljno govori o neusklađenosti visine plaća i cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za siječanj 2025. godine iznosi 3149,80 KM.
Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir su uzeti prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih jedno pohađa srednju, a drugo osnovnu školu. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za studeni 2024. iznosila je 1401 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku). Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM.
Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 44,48 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 31,75 posto. Prema ovom izračunu, 44,49% potrošačke košarice čine troškovi prehrane, 13,94% stanovanja i komunalnih usluga, 9,25% higijene i održavanja zdravlja, 10,16% obrazovanja i kulture, 11,43% odjeće i obuće, 4,38% prijevoza te 6,35% održavanja kućanstva.
Vrisak.info
