Svaki put kad se u Hrvatskoj nešto događa u vezi s Pelješkim mostom, bošnjački političari iz BiH na sav glas počnu tražiti zabranu početka njegove gradnje. Tako je potpisivanje ugovora o gradnji tog mosta u ponedjeljak u Dubrovniku opet izazvalo val reakcija ponajprije čelnika Stranke demokratske akcije (SDA).
Predsjednik Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ustvrdio je da se vlasti BiH protive gradnji Pelješkog mosta prije rješavanja graničnog pitanja s Hrvatskom. Izetbegović tvrdi da je Predsjedništvo BiH 2007. usvojilo zaključak i službeno zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru što je, navodi, pravo koje joj pripada Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora. – To stajalište potvrdio je prošle godine Zastupnički dom Parlamenta BiH tražeći od Vijeća ministara BiH da Hrvatskoj uputi notu i zatraži da se obustave sve aktivnosti na gradnji mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost – poručio je Izetbegović.
On tvrdi i da su hrvatske vlasti krajem 2017. dobile pismo Europske komisije u kojem su upozorene da prije početka gradnje Pelješkog mosta moraju riješiti spor s BiH. SDA, čiji je Izetbegović predsjednik, upozorila je da bi vlasti BiH, ako gradnja mosta ipak počne, mogle pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred nekim od međunarodnih sudova. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić (SDA) najavio je da će osobno tražiti od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska ne gradi Pelješki most sve dok se ne riješi otvoreno granično pitanje između dvije zemlje te da će to isto zatražiti od EK. No zamjenik predsjednika Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) izjavio je da Zvizdić ponovno djeluje samoinicijativno. Bevanda je podsjetio da je Vijeće ministara lani jednoglasno usvojilo izvješće ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juske u kojem piše da nema formalnih zapreka za gradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s Konvencijom o pravu mora. Naglasio je i da Vijeće ministara BiH nije usvojilo zaključak Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na koji se pozivaju čelnici SDA. A da su bošnjački napadi na Pelješki most pucnjevi u prazno, potvrđeno nam je i iz EK u kojem su na naša pitanja ima li kakvih prigovora te je li rješavanje granice s BiH postavljeno kao jedan od uvjeta za gradnju tog mosta odgovorili da nemaju zamjerki, uvjeta ili bilo kakvih neriješenih pitanja vezanih uz to. – Komisija je vrlo pozorno analizirala projektnu prijavu Hrvatske vezanu za sufinanciranje Pelješkog mosta.
Provjeravala je jesu li zadovoljeni svi uvjeti i proceduralni koraci koje zahtijevaju pravila Kohezijske politike prije nego što je odobrila projekt. Na osnovi dodatnih podataka koje je poslala Hrvatska, EK je zaključio da kada je riječ o internoj proceduri Komisije i EU ne postoje neriješeni pravni problemi ili pitanja vezana za taj projekt – kažu iz Komisije. Dodatna objašnjenja U procesu razgovora Komisija je od Hrvatske prošle jeseni tražila dodatna objašnjenja vezana za granicu. Konačni odgovor došao je početkom siječnja u pismu predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera premijeru Plenkoviću. Hrvatska je još 2007. dala jamstvo BiH da Pelješki most ni na koji način neće zadirati u prava te države koja ima po UN-ovoj Konvenciji o pravu mora. – Pelješki most ne ulazi u pitanja graničnog uređenja između Hrvatske i BiH. Napravili smo iskorake te visina od 55 metara i rasponi od 280 metara između stupova mosta omogućuju našim prijateljima u BiH neškodljiv prolaz i sve ono što je potrebno za funkcioniranje luke Neum – poručio je pak premijer Plenković prigodom potpisivanja ugovora o gradnji Pelješkog mosta.
(Večernji list)
