Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio Proračun u iznosu od 8,89 milijardi maraka, isto bi prema očekivanjima sutra trebao učiniti i Dom naroda.
Iako je ovogodišnji proračun veći za 649 milijuna maraka u odnosu na prošlu godinu, ekonomski stručnjaci su uglavnom kritični, ističući kako je socijalna komponenta proračuna znatno izraženija u odnosu na onu razvojnu.
Ekonomisti upozoravaju kako u usvojenom dokumentu nedostaju veća sredstva za razvojne infrastrukturne projekte, dok se veliko opterećenje stvara kroz nužnu isplatu mirovina.
Ekonomski analitičar prof. dr. sc. Damir Bećirović ističe specifičnosti ovogodišnjeg financijskog plana.
“Ono što je u ovom Proračunu specifično je da se 20% Proračuna financira novim zaduživanjima, to je bilo donekle i očekivano jer smo u predizbornoj godini. Također, vrlo zanimljivo je i da su planirani prihodi, zbog čega se dakle i zadužujemo, niži od prihoda koji su bili planirani u ovoj godini. Naravno, iz Vlade tumače to smanjenjem stope doprinosa, ali ja bih dodao na to i da su vrlo loše ekonomske politike Vlade dovele i do pada zaposlenosti u prošloj godini”, kazao je Bećirović.
S druge strane, ekonomski analitičar Dario Marić naglašava utjecaj rasta mirovina na proračunsku stabilnost.
“Definitivno porast mirovina koji je najavljen za 17% u 2026. godini je ključna stavka ovog Proračuna. Prvi rast mirovina umirovljenici će osjetiti već na mirovinama za siječanj, a sljedeće usklađivanje mirovina bi trebalo biti sredinom godine”, pojašnjava Marić.
Prof. dr. sc. Aziz Šunje s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu smatra da je fokus vlasti pogrešan.
“Po meni je tu potpuno pogrešan fokus jer Vlada bi trebala biti fokusirana na unaprjeđenjem poslovnog ambijenta i stvaranje prostora za sve veći broj radnih mjesta. Kada bi bio veći broj radnih mjesta, onda bi mirovinski sustav, odnosno opterećenje proračuna bilo relaksirano. Vi da biste po našem ‘Bismarckovom modelu’ mirovinskog sustava mogli financirati mirovine iz mirovinskog sustava, onda trebaju biti najmanje tri zaposlena na jednog umirovljenika. To je trenutno 1,1 tako da se onda mirovine, koje su neupitne, moraju lamentirati iz Proračuna”, upozorava Šunje.
Stručnjaci navode da bi Federacija svoja povećanja prihoda trebala temeljiti na povećanju prihoda od PDV-a jer se prihodi od poreza na dohodak smanjuju. Marić to povezuje s najavljenim zakonskim izmjenama.
“Taj rast prihoda je temeljen na usvajanju Zakona o fiskalizaciji koji bi se trebao uskoro početi provoditi na teritoriju Federacije BiH. S tim zakonom Vlada Federacije BiH namjerava suzbiti ‘sivu ekonomiju’ te tako povećati priljev od poreza u Proračun Federacije”, ističe Marić.
Profesor Šunje dodaje kako postoji prostor za uštede na rashodovnoj strani, ali reforme izostaju.
“Kada bi imali veći broj biznisa s većim prihodima, onda bi bilo i s poreznom stopom od 10% više prihoda. Ima tu još dodatnih elemenata, recimo na rashodovnoj strani ima dosta prostora. Nijedna ozbiljna reforma nije provedena, one se godinama guraju pod tepih. Kada bi se provela samo reforma javne uprave o kojoj se govori zadnjih 20 godina, značajno bi se smanjio broj državnih službenika. Kada bi se restrukturirala državna hijerarhija koja je vrlo komplicirana, tu bi se mogle stvoriti značajne uštede”, zaključuje Šunje.
Iako su najavljena određena ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu te zračne luke, analitičari smatraju da bi još veće kapitalne investicije zasigurno potaknule i veći gospodarski rast koji, prema mišljenju stručnjaka, nije izgledan u idućoj godini.
“Mogli bi očekivati neku stabilizaciju ekonomskih kretanja, ali iluzorno je očekivati neki značajniji rast u ovoj godini, pogotovo što rast ekonomije u Federaciji ovisi od rasta ekonomije u zemljama u okruženju, odnosno u srednjoj Europi, gdje osim Hrvatske, koja kroz velike investicije preko EU fondova ostvaruje određeni rast, ostala naša izvozna tržišta su u nekoj vrsti stagnacije”, ocjenjuje Bećirović.
Unatoč svemu, u ovoj godini očekuje se stabilizacija tržišta u Federaciji. Također, prema ovom Proračunu predviđene su i transakcije prema županijama u ukupnom iznosu od 200 milijuna maraka, te za gradove i općine i njihove kapitalne investicije u iznosu od 48 milijuna maraka.
Vrisak.info
