Na sastanak s europskim povjerenikom za susjedstvo i proširenje Oliverom Várhelyijem putovat će ipak sva trojica vodećih političkih predstavnika Hrvata, Bošnjaka i Srba, šefovi HDZ-a BiH Dragan Čović, SDA Bakir Izetbegović i SNSD-a Milorad Dodik. Posve su, međutim, različita očekivanja, pa čak i tumačenja samog sastanka, odnosno sastanaka koji će se dogoditi u središtu europske administracije, piše Večernji list.
Lider HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović još je prošlog tjedna najavio da će se odazvati sastanku s Várhelyijem. Navodi kako susreti s predstavnicima tri naroda iz BiH predstavljaju poruku upravo kako bi se razgovaralo o provođenju izbornih rezultata nakon sljedećih izbora.
Po Čovićevom tumačenju, zaključci Europskog vijeća o BiH i sastanka političkih lidera iz BiH s Charlesom Michelom sugeriraju da BiH može dobiti kandidatski status ako se izbjegne manipulacija nametanjem hrvatskih političkih predstavnika. Dodao je kako je dokumentima iz Bruxellesa jasno istaknuta izborna reforma kao najvažniji uvjet napretka BiH na europskom putu.
– Prošlo je vrijeme nametanja stava jednom konstitutivnom narodu koji ustavno treba biti jednakopravan i imati svoje legitimne predstavnike. Ako netko želi još jaču krizu od one koju imamo u zadnje četiri godine s nefunkcioniranjem značajnog dijela vlasti u BiH, volio bih znati što se time dobilo – upitao se Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.
On je izrazio očekivanje da bi se u tom kontekstu moglo pokušati napraviti određeni dogovor kako bi se nakon sljedećih izbora spriječilo izbijanje problema i krize s nesagledivim posljedicama zbog nemogućnosti provedbe izbornih rezultata. Posebno bi to eskaliralo u slučaju da Bošnjaci pokušaju nametnuti člana BiH Predsjedništva, a onda i ugurati šestoricu svojih Hrvata kako bi Hrvate izbacili iz vlasti.
Posve drugačije ambicije u Bruxellesu ima Bakir Izetbegović. Iako je takvu mogućnost prvobitno odbacio sam Izetbegović u pismu koje je uputio generalni tajnik SDA Halid Genjac, ipak se predomislio kako bi odbacio opasnost da ga se proglasi onim koji bojkotira sastanke. No, ipak je uspio poremetiti prvotni plan povjerenika Várhelyija da na sastanku bude s drugom dvojicom lidera Čovićem i Dodikom.
Zbog toga su inicirani sastanci jedan na jedan s povjerenikom Europske komisije. Na taj je način već unaprijed minirao mogućnost bilo kakvog konkretnog dogovora.
– Kao i ranije u više navrata, odbio sam da razgovori budu u formatu predstavnika konstitutivnih naroda. S europskim povjerenikom razgovarat ću jedan na jedan – kazao je. Pri tome je nagovijestio kako on misli razgovarati samo o temama koje su njemu prihvatljive – o europskom putu i kandidatskom statusu BiH, za šta je nužno da se brzo usvoje tri zakona.
Najavio je i da će od Várhelyija tražiti da organizira sastanak sa Zajedničkim kolegijem oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine te da iskoristi svoj utjecaj na predstavnike stranaka, za koje je naveo da “uporno odbijaju podržati proeuropske zakone”. Tu je mislio na HDZ BiH i SNSD oko donošenja zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zatim o sukobu interesa te javnim nabavama.
Prema tumačenju dijela dužnosnika, upravo bi donošenja ta tri zakona moglo biti dovoljno za sljedeći korak prema EU – stjecanju kandidatskog statusa čime se u drugi plan stavlja izborna reforma koja je zapravo ključ odnosa, ne samo Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH nego i cijele države.
Ususret još jednoga briselskog kruga razgovora u bošnjačkoj javnosti uprizorio se još jedan igrokaz o izdaji “građanskih” načela Izetbegovićevim pristajanjem na sastanak s dužnosnicima iz druga dva naroda, dok se ipak s druge strane toj istoj javnosti plasirala vijest da će Izetbegović biti pod pritiskom, ali da će ih na kraju sve odbiti i slavodobitno se vratiti u Sarajevo.
