Dnevni prosjek zaraženih koronavirusom tijekom proteklih tjedana varira od 500 do tisuću. Već u susjedstvu, u Hrvatskoj, dnevni prosjek zaraženih je od pet do sedam tisuća. Slično je i u Srbiji. Što se to događa u BiH, pokušava se objasniti na razne načine. Spominje se da je ova zemlja prihvatila “švedski model” i tako funkcionirala, ali moramo biti realni.
Toliko odgovorni nismo bili. U Švedskoj možda nije bilo strogog “lockdowna”, međutim, postojala je disciplina. Ni procijepljenost ne možemo označiti kao razlog jer je u ovoj zemlji 15. studenoga bilo cijepljeno 20,9% stanovništva, a tjedni prosjek dnevno zaraženih na milijun stanovnika bio je 241.
U Irskoj, primjerice, u kojoj je cijepljeno 75,5% stanovništva, tjedni prosjek dnevno zaraženih na milijun stanovnika iznosio je 750, piše Večernji list BiH.
Ekonomske posljedice
Poznatom psihologu dr. Marku Romiću Večernji list postavio je pitanje o tome kako sad kod nas u BiH nema većeg broja zaraženih, a u Hrvatskoj i nekim drugim zemljama se, primjerice, bilježi oko 5 tisuća slučajeva dnevno.
– Koliko ja vidim, naše vlasti ne uvode strože mjere, odnosno zabrane jer još uvijek bolnice nisu prepune COVID pacijenata. Veliki je broj zaraženih, ali čini se da je manji broj onih koji razviju teške oblike bolesti – priča Romić.
Također, kao drugi mogući razlog naveo je strah od ekonomskih posljedica ako se ide sa zatvaranjima jer se ni od prvog, ispostavit će se, i jedinog “lockdowna” u BiH ekonomija nije do kraja oporavila, a on je bio prošle godine u ožujku i travnju.
– Treći razlog mogao bi biti i to što su ljudi opušteniji, shvatili su da se ne umire baš tako masovno – kaže Romić.
Isto pitanje postavili smo i sarajevskom profesoru, jednom od najomiljenijih prosvjetnih djelatnika u BiH koji zbog svojih jedinstvenih metoda rada s učenicima uživa brojne simpatije, a otvoreno progovara i o brojnim stvarima vezanima uz ovu zemlju. Njega smo pitali kako gleda na to da je u BiH manji broj novozaraženih u odnosu na RH i Srbiju, a mjere se praktički u ovoj zemlji nikako ne poštuju.
– Ja bih izdvojio tri stvari. Kao prvo, manja je koncentracija stanovništva i slabija je naseljenost. I ukupan broj, ali mnogo važnija je ta gustoća. Kao drugo naveo bih manju prometnu fluktuaciju.
Veći je tranzit kroz Hrvatsku i Srbiju, pa je tako i veća mogućnost donošenja novih sojeva. A pod tri, pitanje je i koliko se uzima uzoraka kod nas. Važniji je postotak od ukupnog broja. Treba to komparirati – kaže profesor Zubić i upozorava kako je bolje da se pričeka zimska sezona pa ćemo imati cjelovitiju sliku. A da BiH neće odustati od svog modela, a ni pristati na COVID potvrde tvrdi odvjetnik Mirnes Ajanović. On je objavio da je Vlada FBiH dala signal županijama da ne ukidaju prava građanima. Primjerice, Zapadnohercegovačka županija zbog ranijeg proglašenja stanja prirodne nesreće koje nije povučeno sama odlučuje o svojoj sudbini.
Bez politizacije
– Naš je stav da je ovo problem koji ne smije imati političke konotacije. Mi se trudimo i pokušavamo ne slati nikakve apokaliptične poruke, slušamo struku i pristupamo tome racionalno. Ne želimo ljude u ovoj županiji zatvarati u torove bez velike potrebe – kazao je, među ostalim, premijer ŽZH Zdenko Ćosić.
Nakon što su pročitali Ćosićevu izjavu i informaciju da BiH ostaje “slobodna” prema riječima odvjetnika Ajanovića, barem kada su mjere u pitanju, žitelji susjednih zemalja su se “zapalili”, a mnogi, barem ako je suditi po onom što pišu, žele se preseliti u ovu zemlju.
Vrisak.info
