Korupcija je uzrok ozbiljnih problema u mnogim državama svijeta. Bosna i Hercegovina je najlošija u okružju, a postala je i druga najlošije pozicionirana zemlja u Europi po indeksu percepcije korupcije koji donosi međunarodna nevladina organizacija Transparency International. Bosna i Hercegovina je na 108. mjestu na svijetu među ukupno 180 zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem, piše Večernji list BiH.
Danska, Finska i Novi Zeland tri su najmanje korumpirane države na svijetu, dok su Somalija, Venezuela i Sirija tri najkorumpiranije. Hrvatska je, prema indeksu percepcije korupcije, na 57. mjestu na svijetu. Korupcija je aktivnost stara koliko i ljudski rod ili, preciznije rečeno, koliko politička i ekonomska organizacija društva. U najširem smislu korupcija označava svaki oblik zloupotrebe ovlasti radi osobne ili grupne koristi, a prema Josephu Nyeu, to je “devijantno ponašanje djelatnika javne uprave koje nije u skladu s njihovim zadacima po službenoj dužnosti, a primjenjuje se u cilju stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca, uže obitelji ili povezane skupine ljudi”.
Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35 na ljestvici od 0 (najlošiji) do 100 (najbolji rezultat). Iako je Bosna i Hercegovina dobila jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine. U regionalnom izvješću se navodi da su pravosudni sustavi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni procesuirati i sankcionirati javne dužnosnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a ovo potvrđuju i podaci koje TI BiH objavljuje svake godine, gdje imamo porazne rezultate kada je u pitanju broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju.
Niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nositelja najvažnijih pravosudnih dužnosti dodatno su potkopale povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koje je proveo TI BiH, gdje više od 40 posto građana korupciju najviše vidi u pravosuđu, a koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. CPI rangira 180 zemalja i teritorija prema njihovoj percipiranoj razini korupcije javnog sektora na ljestvici od nula (vrlo korumpirana) do 100 (vrlo čista).
Danska (90) je na vrhu indeksa šestu godinu zaredom s Finskom i Novim Zelandom, koji je tijesno prate s rezultatom od 87 i 85. Zbog dobrog funkcioniranja pravosudnih sustava ove zemlje su među najbolje rangiranima i prema indeksu vladavine prava. Somalija (11), Venezuela (13), Sirija (13), Južni Sudan (13) i Jemen (16) zauzimaju najniža mjesta u indeksu. Svi su pogođeni dugotrajnim krizama, uglavnom oružanim sukobima. Dvadeset i tri zemlje – među njima i neke visokorangirane demokracije poput Islanda (72), Nizozemske (79), Švedske (82) i Ujedinjenog Kraljevstva (71), kao i neke autoritarne države poput Irana (24), Rusije (26), Tadžikistana (20) i Venezuele (13) – ove su godine na povijesnom minimumu. Izvješće navodi da se od 180 rangiranih zemalja, 24 smatra potpunim demokracijama, 46 demokracijama s pogreškama, a više od polovine – 94 zemlje svrstane su u kategoriju hibridnih režima. Demokratske zemlje nadmašuju rezultate autoritarnih režima kada je u pitanju kontrola korupcije. Države pod takozvanom potpunom demokracijom imaju prosjek CPI-ja od 73, “manjkave demokracije” 48, dok je prosječna ocjena nedemokratskih režima 32.
Vrisak.info
