Međutim, sve navedeno samo je dio priče o izborima za jednu od pozicija kroz koje se predstavljaju konstitutivni narodi. Naime, s obzirom na činjenicu da se izbori, kada gledamo iz kuta najmalobrojnijeg naroda, nažalost i dalje promatraju kroz mogućnost majorizacije Bošnjaka nad Hrvatima i to kroz izborni inženjering i korištenje glasova bošnjačkih birača u izborima hrvatskog člana Predsjedništva, jasno je kako utrku za tu poziciju prati i opravdani strah Hrvata. Tim više što nije došlo do promjene Izbornog zakona kojom bi se osiguralo da Hrvati utječu na izbor kako člana Predsjedništva tako i izaslanika u Domove naroda. Drugim riječima u listopadu se očekuje da Federacija s većinskim bošnjačkim stanovništvom ponovno bude izborna jedinca bez specifičnih izbornih područja koja će uvažiti princip izbora legitimnih predstavnika, a to znači kako je teoretski moguće da bošnjački glasovi ponovno izaberu njima pogodnog Hrvata.
Dvije razine
Sve su to pitanja koja prate još uvijek nepotvrđenu, ali sasvim izvjesnu kandidaturu Dragana Čovića. Međutim, ukoliko se pogleda stanje na bošnjačkoj političkoj sceni, a pogotovo kada je riječ o tzv. ljevici jasno je kako ovaj put postoje mnogo manje šanse od izbornog inženjeringa. Naime, od početka je bilo jasno da stranke tzv. ljevice ove godine spremaju novu majorizaciju, no njihovi međusobni odnosi daleko su od idealnog; dapače svjedočimo svakodnevnom prepucavanju, a posebice u odnosima DF-a i SDP-a koji ovih dana kulminiraju medijskim prepucavanjima i slanjem priopćenja u kojima DF optužuje SDP za vrbovanje, dok SDP odgovara kako je riječ o problemima unutar DF-a koji svoje greške i probleme optužuje druge. Priča oko ujedinjenja tzv. ljevice sada se čini veoma neizvjesnom i dalekom, a tomu treba dodati i činjenicu da je osim DF-a koji je istaknuo Željka Komšića kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva još je jedna stranka tzv. ljevice i političkog Sarajeva odlučila izaći sa svojim kandidatom. Radi se o Našoj stranci i Boriši Falataru koji je u ovom trenutku konkurencija Željku Komšiću.
Istodobno, kada je riječ po hrvatskom biračkom tijelu u BiH kao i hrvatskoj političkoj sceni, Čović već odavno nema konkurenta. To je vidljivo i uoči ovogodišnjih izbora budući da dio stranaka koje djeluju unutar HNS-a dosta kasno i prilično neuvjerljivo radi na stvaranju oporbenog bloka. Kada se tomu doda i činjenica kako postoji opravdan strah od nove majorizacije jasno je kako će hrvatski birači u najvećoj mjeri dati glas lideru HDZ-a BiH i HNS-a.
Velike šanse
Politički analitičari i novinari koji prate hrvatsku medijsku scenu uglavnom se slažu s ocjenama kako stanje na tzv. ljevici smanjuje opasnost od nove majorizacije te potvrđuju kako u hrvatskom korpusu Čović neće imati konkurenciju.
Jurica Gudelj, glavni urednik portala Dnevnik.ba i politički analitičar naglasio je u izjavi za Hrvatski Medijski Servis kako Čović ima jako velike šanse ponovno ući u Predsjedništvo BiH, čak i bez izmjene Izbornoga zakona BiH.
„Ako govorimo samo o hrvatskom biračkom tijelu, on je tu neprikosnoven. Na hrvatskoj političkoj sceni nema političara većeg kalibra od njega, a hrvatsko biračko tijelo je zbijeno u strahu da im Bošnjaci ponovno ne nametnu člana Predsjedništva BiH. Zbog toga će hrvatski narod glasovati za jednog kandidata, a to će sigurno biti Čović“, naveo je Gudelj.
Što se malverzacija po sustavu „fenomena Komšić“ tiče, one su, upozorava Gudelj, moguće, ali prema njegovom mišljenju malo vjerojatne.
To objašnjava činjenicom da je na bošnjačkoj političkoj sceni ogromna konkurencija i misli da ovoga puta neće biti prostora da se bošnjačkim glasovima biraju i hrvatski politički predstavnici.
„Mislim da je Željko Komšić i u bošnjačkoj i u međunarodnoj javnosti prepoznat kao najobičniji diletant koji trabunja trećerazredne gluposti i da će za njega glasovati samo najzagriženiji mrzitelji Hrvata. Isto tako, međunarodna zajednica je prepoznala pogubnost „fenomena Komšić“ po stabilnost BiH i više neće ulaziti u takve perfidne igrice“, zaključio je Gudelj.
Očekuje se pobjeda
Novinar Dnevnog lista i politički analitičar Dragan Bradvica ističe u izjavi za Hrvatski Medijski Servis kako je Čović lider najjače stranke kada govorimo o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao i predsjednik krovne političke institucija Hrvata u BiH – Hrvatskog narodnog sabora – pa samom tom činjenicom ima vrlo realne šanse da ostane i fotelji hrvatskog člana Predsjedništva BiH još četiri godine.
„Nadalje, kada govorimo o strankama s hrvatskim predznakom u BiH, ukoliko pojedine od njih i imale kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, teško je očekivati da oni mogu iole ozbiljno ugrozit Čovića koji će, sasvim izvjesno, odnijeti uvjerljivu pobjedu među hrvatskim glasačkim tijelom. Čović je i na Općim izborima 2014. bio svojevrstan ‘motor’ koji je vukao i HDZ BiH i HNS prema uvjerljivoj pobjedi s obzirom kako je osvojio 128.053 glasova, dok su stranke okupljene oko HNS-a na razini Federacije uzele 118.375, a na razini države 119.468 glasova“, podsjetio je Bradvica.
Upozorava i kako se niti ovaj put ne smije zanemariti opasnost “sindroma Komšić”, s obzirom kako Izborni zakon BiH nije mijenjan, ali i poučeni primjerima iz prošlosti. Međutim, dodaje kako su vidljive velike razlike i svađe na tzv. lijevom spektru u zemlji, pa će Željko Komšić imati konkurenciju i u kandidatu Naše stranke Boriši Falataru, čovjeku sa bogatom biografijom, koji može privući određeni broj glasova.
„Naravno, i SDP BiH najavio je kako će imati kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH te je logično da će članovi te stranke u ogromnom mjeri glasovati za svog kandidata. Zaključno, Komšić je i u političkom Sarajevu od mnogih percipiran kao ‘istrošena politička figura’, a i bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović je nedavno za njega kazao kako ‘misli da će se kandidirati, ali da neće proći’”, kazao je Bradvica, dodavši kako Komšić može samo sanjati broj glasova koje je dobio dva puta kada je postajao hrvatski član Predsjedništva BiH.
Ističe kako ostaje nada da će se nakon Općih izbora ipak naći rješenje za raspetljavanje bh. gordijskog čvora, kako će se uvažavati složenost ove zemlje i konstitutivnost i istinska ravnopravnost sva tri naroda i ostalih, kako će se sve to pretočiti u Ustav i zakone pa ćemo pred sljedeće izbore “vagati” kandidate po tome što nude, kakav im je backround, imaju li “oraha u džepovima”, koji su im ekonomski i demografski programi itd, te da se nitko u ovoj zemlji neće osjećati ugroženim i majoriziranim.
/M.P./HMS/