Velika subota, dan koji prethodi najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu, zauzima posebno mjesto u liturgijskom kalendaru Veliki tjedan.
Riječ je o danu tišine i sabranosti, kada se vjernici prisjećaju vremena koje je Isus Krist proveo u grobu, nakon svoje muke i smrti na križu.
Za razliku od prethodnog dana, Velikog petka, kada se obilježava Isusova muka i smrt, Velika subota protječe u ozračju mira i iščekivanja.
Crkve su ogoljene, oltari bez ukrasa, a sveta misa se ne slavi sve do večernjih sati, kada započinje jedno od najsvečanijih bogoslužja u godini: Vazmeno bdjenje.
Vazmeno bdjenje, koje se održava u noći s Velike subote na Uskrs, simbolizira prijelaz iz tame u svjetlo. Obred započinje blagoslovom ognja i paljenjem uskrsne svijeće, koja predstavlja uskrslog Krista kao svjetlo svijeta.
Tijekom bogoslužja čitaju se biblijska čitanja koja prate povijest spasenja, a posebnu radost donosi trenutak kada ponovno zazvone crkvena zvona i zapjeva se “Slava”, označavajući kraj korizmene šutnje.
U mnogim krajevima Hercegovine i Bosne, Velika subota povezana je i s narodnim običajima. Vjernici tijekom dana uređuju svoje domove i pripremaju uskrsnu hranu, koja se navečer ili na sam Uskrs nosi na blagoslov. Košare s hranom najčešće sadrže kuhana jaja, kruh, meso i kolače, to jest simboliku novog života, zajedništva i obilja.
Iako naizgled mirna i bez velikih obreda tijekom dana, Velika subota nosi duboku poruku nade. Ona podsjeća na prijelaz iz patnje u radost, iz smrti u život, što je temelj kršćanske vjere.
Upravo zato, ovaj dan poziva na unutarnju tišinu, promišljanje i pripremu za slavlje Uskrsa, koji je blagdan pobjede života.
Vrisak.info
