Ledenjak koji se od antarktičke ledene ploče odlomio davne 1986. godine dramatično mijenja boju u žarko plavu. Satelitske snimke koje desetljećima prate ledenjak, poznat kao A-23A, pokazuju kako je masivni, raspadajući div u vrlo kratkom vremenu prešao iz snježnobijele u živopisnu plavu boju zbog otopljene vode koja se skuplja u udubinama na njegovoj površini, piše Science Alert.
Posljednji dani ledenog diva
Ova promjena označava posljednje dane za ledenjak, jedan od najdugovječnijih ikada praćenih, jer otopljena voda vjerojatno ubrzava njegov raspad. Znanstvenici su uvjereni da mu nema spasa. “Svakako ne očekujem da će A-23A preživjeti australsko ljeto”, kaže umirovljeni znanstvenik Chris Shuman, bivši djelatnik Sveučilišta Maryland Baltimore County.
Zašto je postao plav?
Ledenjaci mogu biti različitih boja. Mnogi su bijeli zbog mjehurića zraka zarobljenih u ledu, koji raspršuju svjetlost. Kako led stari, on se komprimira, istiskujući zrak, zbog čega postaje prozirniji i plaviji. No, to se ne događa s A-23A. Ovaj 40-godišnji ledenjak nije klasični “plavi ledenjak”, već onaj tip ledenjaka koji se brzo topi dok pluta toplijim ljetnim vodama na granici Južnog oceana i Južnog Atlantika.
Satelitske fotografije također pokazuju bijeli rub na površini. To je uzrokovano savijanjem na rubovima dok se led topi. Taj “bedem” zadržava otopljenu vodu, koja zatim pronalazi put kroz pukotine u ledenjaku.
Težina otopljene vode stvara dovoljan pritisak da probije led, a slatka otopljena voda miješa se sa slanim oceanom i komadićima leda, stvarajući neku vrstu ledene kaše.
Dugo putovanje prema kraju
Nakon što se 1986. odlomio od antarktičke ledene police Filchner, A-23A se nasukao na dno Weddellovog mora, gdje je ostao relativno nepromijenjen oko 30 godina. Oslobađanje je počelo 2023., no u ožujku 2025. ponovno se zaglavio o morsko dno, a oslobodio se tek u lipnju 2025. Od tog trenutka, njegovo propadanje se drastično ubrzalo.
Raspad je bio očit mjesecima, a znanstvenici su promatrali kako se komadi leda odlamaju sve većom brzinom. U siječnju 2025. njegova je procijenjena površina iznosila 3.640 četvornih kilometara, što ga je činilo najvećim ledenjakom na svijetu. Do rujna se smanjio na 1.700 četvornih kilometara. Prema podacima od 9. siječnja 2026., njegova veličina iznosila je samo 1.182 četvorna kilometra.
Nekadašnji div sada je na putu prema regiji poznatoj kao “groblje ledenjaka”, nedaleko od otoka Južne Georgije, gdje će se otopiti i ponovno spojiti s oceanom.
“Nevjerojatno sam zahvalan što smo imali satelitske resurse koji su nam omogućili da ga tako pomno pratimo i dokumentiramo njegovu evoluciju”, kaže Shuman. “A-23A se suočava s istom sudbinom kao i drugi antarktički ledenjaci, ali njegov put je bio izvanredno dug. Teško je povjerovati da više neće biti s nama.”, prenosi Index.hr.
Vrisak.info
