Iako se potraga za izvorom mladosti često doživljava kao mit, novo istraživanje sa Sveučilišta Yale pokazuje da način na koji razmišljamo o starenju može imati stvaran učinak na naše tijelo. Znanstvenici ističu da učinak na dugovječnost ne dolazi samo iz genetike i životnih navika, već i iz načina na koji doživljavamo vlastito starenje.
Ključna navika koja se pokazala “moćnom kao i dobri geni” jest pozitivan stav prema starenju. Znanstvenici tvrde da ljudi koji starenju pristupaju s pozitivnim stavom mogu poboljšati svoje biološke pokazatelje i doslovno “stariti unatrag”.
Studija, koju je vodila Becca Levy, pokazala je da takav način razmišljanja može imati veći utjecaj na dugovječnost od same genetike. U ranijem istraživanju Levy je utvrdila da su ljudi s pozitivnim pogledom na starenje živjeli u prosjeku 7.5 godina dulje od onih koji su ga se pribojavali, piše YourTango.
Percepcija starenja mijenja se s godinama
Istraživači su također zaključili da pozitivan stav donosi više koristi od nekih ključnih zdravstvenih faktora. Naime, zdrav krvni tlak i kolesterol u prosjeku produljuju život za oko četiri godine, dok nepušenje donosi dodatne jedne do tri godine, no pozitivan pogled na starenje imao je još snažniji učinak.
Sudionici s optimističnijim stavom imali su veću vjerojatnost za poboljšanje markera starenja, neovisno o postojećim bolestima ili životnim navikama. Podaci iz drugih istraživanja pokazuju i kako se percepcija starenja mijenja s godinama.
Prema anketi OnePolla provedenoj na 2000 osoba, 53 posto ispitanika ne brine previše o starenju, a strah se smanjuje s dobi. Istraživanje Pew Research Centra pokazalo je da financijska situacija utječe na doživljaj starenja, pri čemu 61 posto starijih osoba s višim primanjima smatra da dobro stari, u usporedbi s 51 posto srednjih i 39 posto onih s najnižim primanjima.
Vrisak.info
