Više od 14 % odraslih osoba ima neki oblik kronične bolesti bubrega, a većina toga uopće nije svjesna. Budući da se simptomi često javljaju tek u kasnijoj fazi, važno je znati jeste li u rizičnoj skupini i kako na vrijeme zaštititi zdravlje bubrega.
Kronična bolest bubrega (KBB) stanje je koje se razvija postupno i, nažalost, nije izlječivo. Ipak, ako se otkrije dovoljno rano, njezino napredovanje može se znatno usporiti ili čak zaustaviti. Problem je što većina ljudi nema nikakve simptome sve dok bolest ne dođe gotovo do faze zatajenja bubrega.
Kada bubrezi ne mogu pravilno filtrirati krv, povećava se rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija poput srčanih bolesti, anemije, bolesti kostiju, oštećenja živaca pa čak i potpunog zatajenja bubrega.
Upravo zato je, prema preporukama američkih Nacionalnih instituta za zdravlje, ključno znati jeste li u riziku.
Tko ima veći rizik?
Genetika i obiteljska povijest bolesti bubrega mogu povećati vjerojatnost razvoja KBB-a. Najčešći uzroci su:
- visoki krvni tlak
- dijabetes
- bolesti srca.
Rizik dodatno povećavaju pretilost, kronične infekcije, neke vrste raka te dugotrajno i pretjerano uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID).
Bubrezi su iznimno vrijedni i aktivni organi – svakodnevno filtriraju oko 150 l krvi koja potom opskrbljuje cijelo tijelo.
Mogući simptomi
U ranim fazama simptomi često izostaju, no s napredovanjem bolesti možete primijetiti:
- oticanje nogu, stopala, gležnjeva, ruku ili lica
- umor i manjak energije
- gubitak apetita i mučninu.
Neki ljudi gube na težini, imaju grčeve u mišićima, bol u prsima, kratak dah ili poteškoće s koncentracijom. Dugoročno, bolest bubrega može ozbiljno oštetiti i srce.
Testiranje i prehrana
Ako ste u rizičnoj skupini, razmislite o testiranju prije nego se pojave simptomi. Jednostavne pretrage krvi i urina mogu liječniku dati jasnu sliku o zdravlju vaših bubrega.
U slučaju dijagnoze, promjene u prehrani često su neizbježne. Najčešće se savjetuje:
- smanjenje unosa soli (natrija)
- ograničavanje namirnica bogatih kalijem i fosforom
- izbjegavanje jako prerađene hrane.
Kod uznapredovale bolesti može se preporučiti i smanjen unos proteina. Točne smjernice ovise o nalazima, drugim zdravstvenim stanjima i stadiju bolesti.
Iako se dijagnoza može činiti obeshrabrujućom, pravilna prehrana i stil života mogu vam dati osjećaj kontrole i aktivnu ulogu u očuvanju vlastitog zdravlja.
Liječenje i stil života
Osim prehrane, liječnik će vam vjerojatno savjetovati:
- redovitu tjelesnu aktivnost
- prestanak pušenja
- ograničavanje alkohola
- upravljanje stresom.
Često se uvodi i terapija lijekovima. Ako bubrezi s vremenom potpuno prestanu raditi, može biti potrebna dijaliza – postupak kojim se krv čisti pomoću aparata nekoliko puta tjedno. U određenim slučajevima, moguć je i transplantacijski zahvat.
Vrisak.info
