Različit je spektar problema s kojima se ljudi danas susreću, a zbog tih problema prvi korak je odlazak psihologu. Javljaju se najčešće zbog.
“Socijalne fobije ili strah od zatvorenog prostora ili od otvorenog prostora ili od javnog nastupa ili boravka u zamračenom do ozbiljnijih kao što su panični napadi, različite forme depresivnih stanja”, kazao je za RTV HB specijalist traumatske psihologije dr. sc. Marko Romić.
Za takva stanja često znaju biti okidači stres kao i izgaranje na poslu. No to jednog dana može eskalirati i pomoć samog psihologa nije dovoljna. A kako nam otkrivaju psiholozi i psihijatri pomoć danas traži sve više pacijenata.
U mnogim slučajevima radimo interdisciplinarno, dakle sa psihijatrima. Ima slučajeva kad je potrebna psihijatrijska pomoć, ima slučajeva kad to može završiti i bez psihijatrijskog odnosno farmakološkog tretmana”, objašnjava Romić.
“Imamo antidepresive koji liječe depresivne poremećaje, a imamo antidepresive koji liječe anksiozne poremećaje, tako da su ti poremećaji često udruženi, farmaceutske industrije su jako napredovale tako da mi danas imamo puno kvalitetnije i bolje lijekove”, dodao je subspecijalist socijalne psihijatrije dr. sc. Dragan Babić.
Depresija i anksioznost najčešća su psihička oboljenja današnjice. Lijekovi koji se koriste za liječenje ovih oboljenja ne moraju izazivati ovisnost.
“Lijekovi koji su anksiolitici i neki drugi stvaraju ovisnost. To su lijekovi koji se mogu piti najmanje nekoliko mjeseci do godine dana tko ima ozbiljni depresivno – anksiozni poremećaj. Uz lijekove je jako bitno i druge neke stvari, važna je psihoterapija, socioterapija”, kaže Babić.
Situacija na terenu pokazuje da je širok raspon između generacija koje potražuju pomoć, no s druge strane društvo se kao takvo popravilo jer više nije sramota otići k psihologu.
“Od onih 15godišnjaka pa do staraca u osamdesetim/devedesetim godina i to nam pokazuje da raste svijest o potrebi traženja stručne pomoći. Ovisi o tome u kakvom socijalnom i društvenom socijalnom obiteljskom kontekstu on živi, sve to bitno utječe na tijek terapije i na krajnji ishod”, kaže Marko Romić.
U zdravom tijelu zdrav duh misao je vodilja naših sugovornika, očuvanje zdravog stila života doprinijet će i boljem psihičkom zdravlju, zaključili su.
Vrisak.info
