Iako i relativno male količine alkohola mogu štetiti zdravlju, istraživanja pokazuju da se mozak može djelomično oporaviti kada se konzumacija smanji ili potpuno prekine. Alkohol je jedna od najraširenijih psihoaktivnih tvari, a prema podacima iz 2024. gotovo 80 posto Amerikanaca starijih od 12 godina konzumiralo ga je barem jednom.
No, George Koob, direktor američkog Nacionalnog instituta za zlouporabu alkohola i alkoholizam, upozorava da “u mozgu ništa nije besplatno”. Istraživanja pokazuju da alkohol s vremenom može promijeniti mozak, smanjiti količinu sive tvari, pogoršati tjeskobu i depresiju te povećati rizik od demencije i nekih vrsta raka, navodi se u znanstvenom pregledu utjecaja alkohola na mozak.
Unatoč štetnim posljedicama, sve je više dokaza da se mozak može oporavljati nakon smanjenja ili prestanka pijenja. “Fascinantno je koliko je mozak plastičan organ. Njegovu neuroplastičnost vidimo i u razvoju ovisnosti i u sposobnosti oporavka”, objašnjava za The Washington Post James MacKillop, klinički psiholog i voditelj istraživanja ovisnosti na Sveučilištu McMaster. “Mislim da je to iznimno važna i snažna poruka koja se ne čuje dovoljno često.”
Kako alkohol djeluje na mozak?
Alkohol ima niz učinaka na mozak. Isprva može djelovati stimulirajuće, a zatim umirujuće, navodi MacKillop. Prva pića mogu izazvati osjećaj euforije, kaže Koob. Alkohol potiče oslobađanje endorfina, prirodnih opioidnih molekula u mozgu, koje potom aktiviraju dopaminske neurone u sustavu nagrađivanja.
Istodobno, alkohol pojačava aktivnost moždanih sustava koji usporavaju živčanu aktivnost, a prigušuje one koji je potiču. Zbog toga kratkoročno može smanjiti stres i tjeskobu. “No kada djelovanje alkohola prestane, ti se stresni sustavi vraćaju još jači”, upozorava Koob.
Mozak se s vremenom prilagođava stalnoj prisutnosti alkohola, što može dovesti do promjena u njegovoj kemiji i strukturi, kaže MacKillop, autor preglednog rada o rizičnom pijenju iz 2022. godine. Kako ljudi s vremenom piju više, potrebne su im veće količine alkohola kako bi postigli isti osjećaj ugode jer sustav nagrađivanja postaje manje osjetljiv.
Istodobno se aktiviraju stresni sustavi u mozgu, uključujući amigdalu, i mogu ostati stalno pojačani. Zbog toga osoba može upasti u trajno negativno emocionalno stanje. “Ljudi više ne piju da bi se osjećali dobro, nego da bi se osjećali manje loše”, dodaje MacKillop.
Promjene mogu postati trajne
Kod česte konzumacije privremene promjene mogu postati dugoročne, a u nekim slučajevima i trajne. Studije pokazuju da osobe s poremećajem konzumacije alkohola imaju manji volumen sive tvari u prednjim dijelovima korteksa, koji su važni za percepciju, emocije i izvršne funkcije.
U najtežim slučajevima, nakon godina teškog pijenja, može se razviti demencija povezana s alkoholom i nemogućnost stvaranja novih sjećanja. Dugotrajno prekomjerno pijenje može “doslovno uništiti neurone u frontalnom korteksu”, dijelu mozga važnom za složene izvršne funkcije, uključujući kontrolu žudnje za alkoholom, navodi Koob u radu iz 2024. o liječenju ovisnosti.
Čak i relativno niske razine konzumacije mogu utjecati na mozak. Studija iz 2022. provedena na više od 25.000 sudionika pokazala je manji ukupni volumen sive tvari kod ljudi koji piju sedam ili više pića tjedno u usporedbi s onima koji piju manje.
Sustavni pregled 27 neuroloških studija iz 2024. pokazao je da je blago do umjereno pijenje povezano s manjim volumenom mozga i tanjim korteksom, iako su promjene manje izražene nego kod teškog pijenja. “Općenito vrijedi da što je veća količina popijenog alkohola, to su veće i promjene u mozgu”, kaže MacKillop.
Kako smanjenje unosa alkohola mijenja mozak?
Dobra je vijest da “postoji sve više dokaza o oporavku moždanih funkcija i poboljšanjima u svakom od tih područja”, kaže MacKillop, čiji laboratorij istražuje neuroznanost oporavka. Baš kao što alkohol može promijeniti mozak, promjene se mogu dogoditi i kada osoba smanji ili prestane piti.
Sustavni pregled 16 studija iz 2024. pokazao je da su osobe s poremećajem konzumacije alkohola koje su apstinirale doživjele oporavak mnogih kognitivnih funkcija, uključujući pažnju, pamćenje i izvršne funkcije, obično nakon šest do 12 mjeseci.
Kod osoba koje su prestale piti zabilježen je oporavak frontalnih dijelova mozga i povećanje sive tvari, prema pregledu neuroloških studija iz 2022. godine. Veće promjene dogodile su se relativno rano, već tijekom prvog mjeseca apstinencije. Istraživanja pokazuju i da smanjenje konzumacije na nisku razinu, čak i bez potpune apstinencije, može povećati volumen korteksa.
Nije potpuno jasno može li se mozak u svakom slučaju potpuno oporaviti, ali postoje dokazi da može razviti kompenzacijske mehanizme, kaže MacKillop. Čini se da se oporavak događa upravo u dijelovima mozga koji su zbog alkohola bili najviše narušeni. “To je dobra vijest: alkohol mijenja mozak, ali mozak se može i oporaviti”, ističe MacKillop.
Manje je istraživanja o tome kako se mozak oporavlja nakon povremenog i umjerenog pijenja, jer su posljedice u takvim slučajevima manje izražene. Ipak, ljudi koji sudjeluju u izazovima poput Suhog siječnja često navode da se osjećaju bolje nakon što smanje unos alkohola. Istraživači su zabilježili da sudionici prijavljuju bolju opću dobrobit, gubitak kilograma, kvalitetniji san, više energije i bolju koncentraciju.
Kako procijeniti i kontrolirati vlastitu konzumaciju?
Razumijevanje posljedica alkohola za mozak ne znači nužno da ga svatko mora potpuno izbaciti. I Koob i MacKillop navode da i sami povremeno popiju piće. “Postoji mnogo razloga za uživanje u alkoholu, bilo kao društvenom poticaju ili dodatku jelu”, kaže MacKillop. “To nije vitamin, ali to ne znači da su ljudi nerazumni zato što piju.”
Ipak, stručnjaci savjetuju da svatko razmisli o tome kako alkohol utječe na njegov život. Važno je zapitati se ometa li pijenje školu, posao, odnose ili zdravlje. Korisno je razmisliti i o vlastitim vrijednostima te o tome uklapa li se pijenje u život kakav osoba želi voditi.
“Je li to u skladu s vašim najvažnijim vrijednostima ili vas pijenje sprječava da postanete osoba kakva želite biti?”, pita MacKillop. Ako se osoba uopće pita pije li previše, “to je znak da bi konzumacija mogla biti problematična” i da bi bilo dobro razgovarati s liječnikom, savjetuje on.
Dobra je vijest da postoje mnoge provjerene strategije za smanjenje i kontrolu konzumacije alkohola, uključujući psihološke terapije i lijekove. Sudjelovanje u izazovima poput Suhog siječnja može biti dobar početak za smanjenje unosa, prenosi Index.hr.
Aplikacije za praćenje i smanjenje pijenja mogu pomoći svakodnevnim podsjetnicima, a Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam nudi dodatne resurse i alate na svojoj internetskoj stranici. “Ako prestanete piti i osjećate se bolje, uvijek kažem – slušajte svoje tijelo, jer vam ono pokušava nešto reći”, zaključuje Koob.
Vrisak.info
