Roditeljstvo je puno izazova, a još ga težim čine mitovi i zastarjela vjerovanja koja se i dalje prenose u društvu.
Na njih je u svojoj Instagram objavi upozorila dječja psihologinja, majka i edukatorica za odgoj Jaimie Bloch.
Istaknula je kako roditelji često, i nesvjesno, vjeruju u ideje koje zapravo mogu štetiti odnosu s djecom i otežavati njihov emocionalni razvoj.
Bloch je objasnila da takva uvjerenja mogu spriječiti djecu da razviju emocionalnu otpornost, samopouzdanje i zdrave obrasce ponašanja.
Naglasila je da je ključno razumjeti kako iza dječjih emocija i ponašanja uvijek stoji dublja potreba te da roditelji imaju važnu ulogu u tome da ih prepoznaju i usmjere. Stoga je upozorila roditelje da prestanu vjerovati u sljedeće mitove.
- Razgovor o osjećajima djecu čini slabom: “Pomoći djeci da imenuju osjećaje gradi otpornost, smanjuje rizik od depresije i podržava emocionalnu regulaciju”, ističe Bloch.
- Djeca će sama prerasti svoje velike osjećaje: Psihologinja objašnjava da je djeci potrebna koregulacija i emocionalno vođenje kako bi razvila zdrave strategije suočavanja.
- Ispadi bijesa znače da je dijete neposlušno i loše odgojeno: Ispadi bijesa su preopterećenje živčanog sustava, a ne manipulacija. To je znak da dijete treba podršku, a ne kaznu, tvrdi psihologinja.
- Dječaci ne bi trebali plakati: “Sva djeca plaču”, kaže Bloch. Dodaje da je potiskivanje emocija povezano s većim stresom, lošim odnosima i većim rizikom od mentalnih problema kasnije u životu.
- Djeci treba stalno davati pohvale kako bi stekla samopouzdanje: “Znanost pokazuje da pretjerano hvaljenje može imati suprotan učinak. Fokus treba biti na trudu, rješavanju problema i ustrajnosti, a ne samo na rezultatu”, napominje psihologinja.
- Djeca bi trebala biti stalno sretna: Neugodne emocije su normalne i zdrave. Djeca koja iskuse cijeli raspon osjećaja razvijaju bolju emocionalnu pismenost.
- Time-out je najbolja odgojna metoda: “Istraživanja pokazuju da su time-in metode (ostajanje blizu i pomoć djeci u regulaciji) učinkovitije za dugoročne promjene u ponašanju”, navodi Bloch.
- Neka su djeca jednostavno rođena zločesta: Ponašanje je oblik komunikacije. “Djeca nikada nisu ‘zločesta’ – rade najbolje što mogu s vještinama koje imaju. Naš zadatak je učiti, a ne etiketirati”, podsjeća psihologinja.
- Ignoriranje djece kad su uzrujana pomaže im da se smire: Djeci je potrebna koregulacija. Smirena prisutnost roditelja uči ih kako da reguliraju emocije – tišina i udaljavanje često osjećaje samo pogoršavaju.
- Djeca mogu biti manipulativna: “Mala djeca nisu sposobna za proračunatu manipulaciju. Ono što izgleda kao manipulacija zapravo je potreba za povezanošću ili sigurnošću”, kaže Bloch.
Kao što psihologinja naglašava, važno je da roditelji prepoznaju kako su mnogi od ovih mitova štetni jer zanemaruju stvarne potrebe djece i narušavaju odnos povjerenja. Razumijevanje i znanstveno utemeljen pristup pomažu djeci da razviju emocionalnu otpornost i zdravu sliku o sebi.
“Postoji mnogo roditeljskih mitova, narativa i ‘uvjerenja’ koja društvo održava, a koja nisu korisna i zapravo štete odgojnim praksama. Toliko je neistina prihvaćeno i prenosi se kao činjenica, iako istraživanja to ne potvrđuju. Iz vlastitog kliničkog rada, ali i osobnog iskustva kao majke, vidjela sam kako ti neistiniti mitovi uzrokuju da podcjenjujemo svoju djecu i narušavamo odnose, povezanost, pa čak i djetetovu sliku o sebi i samopoštovanje. Roditeljstvo postaje lakše kada prestanemo slijediti zastarjele savjete i počnemo vjerovati onome što nam znanost govori o dječjem mozgu”, zaključila je Bloch.
Vrisak.info
