Iako se jela s majonezom često smatraju glavnim krivcem za želučane tegobe nakon ljetnih druženja, ispostavilo se da ona nisu najveća opasnost na roštilju. Majoneza je generacijama na lošem glasu, no stručnjaci za sigurnost hrane ističu da je ona rijetko uzrok problema. Pravi rizici kriju se u narezanom voću, lisnatom povrću, nedovoljno pečenom mesu, križnoj kontaminaciji i hrani koja predugo stoji na ljetnoj vrućini, piše Serious Eats.
“Majoneza je postala jedan od najneshvaćenijih negativaca kad je riječ o sigurnosti hrane”, kaže dr. Darin Detwiler, stručnjak za sigurnost hrane, autor i profesor na Sveučilištu Northeastern. Ako, dakle, majoneza nije počinitelj, tko su onda uobičajeni sumnjivci? Vjerovali ili ne, često je krivo naizgled bezazleno povrće.
Namirnice od kojih se najlakše možete razboljeti ovog ljeta
Trovanje hranom na roštiljanju obično ne uzrokuje jedna, sama po sebi “loša” namirnica. Veći je problem ono što se događa kada hrana satima stoji na ljetnoj vrućini. Jednom kada hrana uđe u takozvanu opasnu temperaturnu zonu – između 4.4°C i 60°C – bakterije se mogu rapidno razmnožavati.
Zato namirnice koje se u podne čine savršeno sigurnima mogu postati znatno rizičnije do sredine poslijepodneva. Dodajte tome križnu kontaminaciju, nepravilno skladištenje i pokoji loš potez u rukovanju hranom i imate recept za katastrofalan idući dan. Ipak, neke su namirnice češće povezane s epidemijama trovanja hranom od drugih.
Voće i povrće
“Mnogi potrošači polaze od toga da je povrće samo po sebi sigurno jer je zdravo”, kaže Detwiler. “Nažalost, upravo se lisnato povrće povezuje s brojnim epidemijama zaraze bakterijama kao što su E. coli, salmonela i listerija.”
Isto vrijedi i za sočne komade voća. “Jednom kad se voće nareže, nestaje njegova zaštitna vanjska barijera”, objašnjava Detwiler. “Bakterije se na vlažnim, narezanim površinama mogu brzo razmnožavati, osobito po vrućem ljetnom vremenu. Mnogi ljudi nikad ne bi satima ostavili sirovu piletinu na stolu za piknik, ali to redovito čine s narezanim voćem. To je problematično.”
Meso
Hamburgeri, piletina i drugi proteini i dalje su među najčešćim uzročnicima problema na roštilju, pogotovo kada nisu pečeni na sigurnu temperaturu. Kada roštiljate, pazite da meso dobro ispečete kako ne bi ostalo polusirovo.
Led
Nemojte zanemariti led, čiju sigurnost previše ljudi uzima zdravo za gotovo. Led se može kontaminirati kada ga ljudi diraju neopranim rukama, vade ga čašama za piće ili ga drže u prijenosnim hladnjacima pored pakiranja hrane koja cure i prljavih limenki. “Realnost je da su mnogi ljudi puno oprezniji s hamburgerima nego s ledom koji završava u piću svakog gosta”, kaže Detwiler. “Led je namirnica. To je najjednostavnije pravilo.”
Savjeti za sigurnost hrane ljeti
Postoje mnoga pravila o sigurnosti hrane kojih se vrijedi pridržavati tijekom cijele godine. No piknici i roštilji predstavljaju jedinstven izazov: hrana se iznosi iz kontroliranog okruženja vaše kuhinje na ljetnu vrućinu. Evo na što najviše treba pripaziti na ljetnim okupljanjima:
Držite hranu izvan opasne temperaturne zone. Čest uzrok trovanja hranom su namirnice koje su predugo stajale na pogrešnoj temperaturi. Općenito, hranu ne ostavljajte vani dulje od dva sata na sobnoj temperaturi, a samo jedan sat kada je vanjska temperatura iznad 32°C. Hladnu hranu držite hladnom, a toplu toplom.
Operite lisnato povrće i voće, a zatim ih držite na hladnom. Ako je moguće, kupujte cijele glavice salate i cijelo voće, a zatim ih temeljito operite. Lisnato povrće treba oprati u nekoliko ispiranja hladnom vodom, a cijelo voće možete dobro isprati prije rezanja na čistoj dasci. Nakon toga, sve držite na hladnom do posluživanja.
Nije važno samo koliko temeljito pečete meso, već i kako ga odmrzavate. Najsigurniji načini odmrzavanja su u hladnjaku ili pod hladnom tekućom vodom uz redovito mijenjanje vode. A kada pečete meso, pribor koji koristite za sirovo meso i onaj za posluživanje nikada se ne bi smjeli miješati. Isto vrijedi i za hvataljke, noževe, daske za rezanje, tanjure i posude. Uvijek osigurajte dovoljno pribora za različite namirnice koje poslužujete.
I za kraj, tretirajte led kao hranu. “Ako će se led koristiti u pićima, treba ga tretirati kao i svaku drugu namirnicu. Izbjegavajte dirati led golim rukama. Koristite čiste lopatice ili hvataljke. Nikada nemojte koristiti za piće led koji je u prijenosnim hladnjacima bio u dodiru s posudama za hranu, limenkama, bocama ili pakiranjima sirove hrane.”
Vrisak.info
