Tijekom dvadeset godina rada kao akademska savjetnica, Ana Homayoun surađivala je s tisućama učenika i studenata. U tom je razdoblju uočila jednu ključnu razliku između djece koja se muče i one koja uspijevaju. Prema njezinom iskustvu, pravi pokazatelj uspjeha nije ni kvocijent inteligencije, ni prosjek ocjena, ni upis na prestižni fakultet.
Kako navodi za CNBC, uspjeh u učenju i životu najviše ovisi o razvoju vještina izvršnog funkcioniranja – to su kognitivne sposobnosti koje pomažu djeci da se bolje organiziraju, ostanu usredotočena, kontroliraju emocije i preuzmu odgovornost.
Djeca koja ovladaju tim vještinama lakše se nose sa školskim i životnim izazovima, grade kvalitetne odnose i razvijaju osjećaj samopouzdanja. S druge strane, pretjerano fokusiranje na ocjene i rezultate testova može naštetiti emocionalnom razvoju i narušiti odnose u obitelji. Uz pravu podršku i strukturu, svako dijete može razviti svoj puni potencijal, neovisno o uspjehu u učionici. U nastavku donosimo pet korisnih savjeta za roditelje, prenosi Index.hr.
1. Pomozite im da uspostave sustav koji im odgovara
Mnogoj djeci teško je pratiti obveze i rokove, što im stvara stres. Potaknite dijete da samo pronađe način organizacije koji mu najviše odgovara. Neki će preferirati papirnate planere, dok će drugi radije koristiti digitalne alate. Ako dijete ne može pronaći bilješku ili dokument unutar jedne minute, možda je vrijeme da zajedno prilagodite sustav.
2. Uvedite dnevnu strukturu i rutine
Današnji svijet je užurban i prepun podražaja. Jednostavne svakodnevne rutine i tjedno planiranje mogu pomoći djeci da se osjećaju sigurnije i samostalnije. Ponekad im je dovoljna prisutnost roditelja koji će ih samo podsjetiti da započnu zadatak. To stvara osjećaj podrške i olakšava samoregulaciju.
3. Usmjerite se na rješenja, a ne na probleme
Kad dijete odugovlači s obavezama, to često nije znak lijenosti nego znak da se ne zna nositi s izazovom. Umjesto da mu prigovarate, pokušajte stvoriti “ritual pokretanja” – neku jednostavnu aktivnost koja označava početak rada, poput čišćenja radnog stola ili zapisivanja dnevnih zadataka. Tako djetetov mozak lakše prelazi iz stanja razmišljanja u stanje djelovanja.
4. Pružite im odmor, san i prostor za opuštanje
Djeca su često iscrpljena, a manjak sna i povećani stres izravno utječu na njihovu sposobnost koncentracije. Tinejdžerima treba barem osam sati sna, a za nošenje sa stresom korisno je da razviju vlastiti “emocionalni alat” – popis nekoliko aktivnosti koje ih smiruju. To mogu biti glazba, šetnja, crtanje ili vrijeme provedeno u prirodi.
5. Budite im uzor
Djeca najbolje uče promatrajući odrasle. Ako roditelji znaju upravljati s vremenom, stresom i emocijama, dijete će kopirati taj obrazac. Stručnjakinja posebno naglašava važnost vještine “plovnosti”, odnosno sposobnosti prilagodbe kada stvari ne idu prema planu. Važno je da roditelji pokažu kako se nositi s neuspjesima i svakodnevnim izazovima jer upravo to djeca upijaju i usvajaju kao dio vlastitog ponašanja.
Vrisak.info
