Kao neurolog, Baibing Chen se svakodnevno bavi organom koji nas definira – ljudskim mozgom. Dijagnosticira sve, od kroničnih glavobolja do složenih neurodegenerativnih bolesti. Ipak, jedan od najvažnijih poslova u zaštiti mozga odvija se u njegovoj kuhinji, gdje sa suprugom odgaja djecu.
“Razdoblje od rođenja do ranog djetinjstva ključno je za neuroplastičnost i rast, a prehrana izravno utječe na dugoročno zdravlje mozga. Iako moja djeca jedu raznoliko poput svojih vršnjaka, čvrsto se držim tri ključna pravila, posebno u prvoj godini života”, otkrio je u tekstu za CNBC.
Bez meda prije navršene prve godine
Iako se događa rijetko, med za dojenče može biti smrtonosan. Razlog je taj što med, čak i u malim količinama ili kuhan, sadrži spore bakterije Clostridium botulinum.
Probavni sustav dojenčadi još nije dovoljno zreo da bi se borio protiv tih spora, što im omogućuje da se razviju u aktivne bakterije koje proizvode botulinski neurotoksin. To može izazvati dojenački botulizam, rijedak, ali iznimno ozbiljan oblik trovanja hranom.
Toksin napada živčani sustav i uzrokuje slabost mišića. Simptomi kod beba uključuju slab plač, loš refleks sisanja i smanjen mišićni tonus. U najtežim slučajevima može doći do paralize dišnih mišića, zatajenja disanja, pa čak i smrti.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti te Američka akademija za pedijatriju ističu da se dojenčadi “ne bi trebalo davati nikakvu hranu koja sadrži sirovi ili kuhani med.”, prenosi Index.hr.
Rano izlaganje uobičajenim alergenima
“Godinama se roditeljima savjetovalo da odgađaju upoznavanje djece s uobičajenim alergenima poput kikirikija i jaja. Danas znamo da je taj savjet bio pogrešan. Odgađanje zapravo može povećati rizik od razvoja teške alergije na hranu”, ističe dr. Chen.
Smjernice su se promijenile nakon važne studije koja je pokazala da rano uvođenje kikirikija značajno smanjuje rizik od alergije kod visokorizične dojenčadi za čak 86%. Dodatna istraživanja potvrdila su da rano uvođenje i drugih alergena, poput kuhanog jaja, štiti od razvoja alergija.
Promjene u ponašanju, poput razdražljivosti ili hiperaktivnosti, ponekad se povezuju s alergijama na hranu. Iako ti učinci mogu biti posljedica nelagode zbog imunološkog odgovora, a ne izravnog neurološkog oštećenja, mogu utjecati na neurološki i bihevioralni ishod.
“Kada su moja djeca bila spremna za krutu hranu, s otprilike četiri do šest mjeseci, supruga i ja uveli smo im visokoalergene namirnice u prikladnom obliku, poput kikirikija i kuhanog jaja. Nastavili smo ih redovito uključivati u prehranu kako bismo izgradili zdrav imunološki sustav i mozak”, dodao je dr. Chen.
Bez zaslađenih pića u dojenačkoj dobi
“Kod svoje djece mlađe od godinu dana izbjegavam sve oblike tekućih kalorija i nehranjivih zaslađivača. To znači – bez sokova, pića zaslađenih šećerom i pića s umjetnim sladilima. Prekomjeran unos šećera može uzrokovati metabolički stres i aktivirati sustav nagrađivanja u mozgu slično kao tvari koje izazivaju ovisnost. Povezuje se i s oštećenjem učenja i pamćenja”, pojasnio je neurolog.
Čak i male količine slatkih napitaka u dojenačkoj dobi povezane su s povećanim rizikom od pretilosti kasnije u djetinjstvu. Rano izlaganje slatkim okusima može stvoriti doživotnu sklonost takvoj hrani, što potencijalno utječe na emocionalnu regulaciju i ponašanje.
Voćni sokovi mogu se činiti zdravima, ali su loša zamjena za pravo voće. Bez obzira na to jesu li prirodni ili organski, ne sadrže korisna vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera. Djeci daju previše kalorija, ne zasićuju ih i mogu istisnuti nutritivno bogatije namirnice.
Za umjetne zaslađivače ne postoje dugoročni podaci o sigurnosti kod djece. Iako je potrebno više istraživanja, postoji zabrinutost da mogu promijeniti crijevnu mikrobiotu, poremetiti regulaciju šećera u krvi i utjecati na percepciju slatkog okusa.
“Prije prvog rođendana, majčino mlijeko bilo je primarni izvor prehrane moje djece. Vodu smo uvodili u malim količinama uz dohranu nakon šestog mjeseca. Od tada piju uglavnom vodu i mlijeko. Iako zaslađena pića držimo na minimumu, supruga i ja vjerujemo da je važnije naučiti djecu kako donositi dobre odluke nego provoditi stroga ograničenja kako odrastaju. Kao i uvijek, o prehrani svoje djece posavjetujte se sa zdravstvenim djelatnikom”, zaključio je.
Vrisak.info
