Jutro uvelike određuje ostatak dana, a pogrešni potezi odmah nakon buđenja mogu srušiti energiju, fokus i raspoloženje prije nego što dan stvarno počne.
Stručnjaci upozoravaju na nekoliko tipičnih navika koje nas “koče”: refleksno posezanje za mobitelom, ostajanje u zamračenom prostoru bez dnevnog svjetla, višestruko odgađanje alarma te ignoriranje laganog pokreta i doručka.
Postoje određene jutarnje pogreške koje mogu postaviti temelje za neproduktivan, ne baš ugodan ostatak dana.
Evo što kažu znanstvenici i drugi stručnjaci o tome kako najbolje (i najgore) iskoristiti prve minute nakon buđenja.
Odgađanje alarma
Mnogi rutinski pritiskaju “pomjeri” uvijereni da će nekoliko dodatnih minuta olakšati buđenje.
U praksi, kratko poniranje u novi ciklus sna koji se odmah prekida zbunjuje mozak i pojačava pospanost. Rezultat je teže razbuđivanje, slabiji fokus i sporiji start dana, što se nerijetko prelije na produktivnost i raspoloženje do večeri.
Bolje rješenje? Shvati koliko ti sna treba svake noći i pobrini se da ga doista i dobiješ.
Naglo ustajanje
Ustajanje bez ikakvog istezanja ili pokreta često vodi ukočenosti i “sporom startu”. Stručnjaci savjetuju nekoliko minuta laganog istezanja ili kratku jutarnju šetnju kako bi se potaknula cirkulacija, razbudilo tijelo i podigla razina energije za ostatak dana.
Prema harvardskoj psihologinji Amy Cuddy, istezanje je način da povećate samopouzdanje dok ulazite u dan, osobe koje se bude s rukama podignutim u “V” su “super sretne”.
Ostaviti krevet nenamještenim
Zašto uopće namjestiti krevet? Ionako ćete ga navečer opet “razbucati”. Istina. No, prema Charlesu Duhiggu, autoru knjiga “The Power of Habit” i “Smarter Faster Better”, namještanje kreveta povezano je s većom produktivnošću tijekom ostatka dana.
Opet, nije jasno uzrokuje li namještanje kreveta veću produktivnost ili su vrlo organizirani ljudi jednostavno skloniji pospremanju kreveta.
Zaboravljanje na hidrataciju
Tijekom noći tijelo prirodno gubi tekućinu, pa je jutarnja nadoknada ključna. Mnogi taj korak preskoče i posegnu prvo za kavom, što može dodatno potaknuti dehidraciju.
Čaša vode odmah po buđenju – idealno s malo limuna, pomaže ‘probuditi’ metabolizam, podržava koncentraciju i osvježava cijeli organizam.
Ispijanje kave
Ako mislite da ne funkcionirate bez kave, razmislite ponovno. Vaše tijelo prirodno proizvodi veće količine kortizola, hormona stresa koji regulira energiju, između 8 i 9 ujutro.
Za većinu ljudi, najbolje vrijeme za kavu je nakon 9:30. Ako unosite kofein prije toga, tijelo će se prilagoditi tako da proizvodi manje kortizola u rano jutro, što znači da stvarate problem kojeg se zapravo bojite.
Spremanje u mraku
Držati ugašena svjetla i navučene rolete može se činiti nježnijim načinom ulaska u dan. No tvoj je unutarnji sat osjetljiv na svjetlo i tamu. Spremanje u mraku može tijelu signalizirati da je još noć i učiniti vas još pospanijim.
Preskakanje doručka ili biranje nezdrave hrane
Doručak je temelj jutarnje energije i stabilnog fokusa. Oni koji ga preskaču ili posegnu za brzom, nutritivno siromašnom hranom češće osjećaju padove energije, razdražljivost i slabiju koncentraciju tijekom prijepodneva.
Uravnotežen obrok – s proteinima, kvalitetnim ugljikohidratima i malo zdravih masti – daje pouzdan mentalni i fizički zamah za ostatak dana.
Negativne misli
Način razmišljanja u prvim minutama dana ima velik utjecaj na ostatak dana. Krenete li odmah razmišljati o obavezama, stresu ili vlastitim nesigurnostima, velika je vjerojatnost da će cijeli dan biti ispunjen napetošću.
Umjesto toga, korisno je ujutro prakticirati kratku zahvalnost, afirmacije ili barem jednu pozitivnu misao.
Vrisak.info
