Bazga je poznata kao prirodna pomoć kod prehlade i gripe, a neke njezine tvari mogle bi imati ulogu i u reguliranju krvnog tlaka. Ipak, dokaza je zasad malo: većina podataka dolazi iz laboratorija i istraživanja na životinjama, a ne iz kliničkih ispitivanja na ljudima.
Važno je i naglasiti da sirove bobice bazge mogu biti otrovne pa ih prije konzumacije treba potpuno termički obraditi. Prije uzimanja dodataka prehrani s bazgom preporučuje se savjetovanje s liječnikom, piše Health.com.
Očuvanje elastičnosti krvnih žila
Bobice bazge sadrže antioksidanse, posebno antocijane koji im daju tamnoljubičastu boju. Antioksidansi pomažu u zaštiti od oksidativnog stresa – procesa koji s vremenom može učiniti krvne žile krutima i manje elastičnima. Kad se krvne žile suze ili izgube elastičnost, krvni tlak može porasti.
Neka istraživanja na životinjama povezuju oksidativni stres s povišenim krvnim tlakom. Laboratorijske i životinjske studije upućuju na to da antioksidansi iz bazge mogu utjecati na to kako krvne žile reagiraju i kako krv kroz njih protječe, što bi barem teoretski moglo pomoći u održavanju zdravijeg krvnog tlaka. No studije na ljudima zasad nisu jasno potvrdile da konzumacija bazge snižava tlak.
Smanjenje upalnih procesa
Kronična upala može oštetiti unutarnju stijenku krvnih žila i smanjiti njihovu elastičnost. Bazga sadrži polifenole – biljne spojeve s antioksidativnim djelovanjem koji mogu pomoći u smanjenju upale povezane sa zdravljem srca i krvnih žila. U studijama na štakorima koji su već imali povišen tlak, ekstrakt bazge snizio je razine upalnih pokazatelja i poboljšao rad srca i krvnih žila.
Utjecaj na razinu kolesterola
Povišen kolesterol može pridonijeti povišenom krvnom tlaku jer potiče nakupljanje plaka u arterijama, zbog čega one postaju uže i kruće. Kod štakora s povišenim tlakom, ekstrakt bazge snizio je ukupni kolesterol i trigliceride te smanjio LDL (“loš”) kolesterol, a povisio HDL (“dobar”) kolesterol.
Istraživači pretpostavljaju da je to povezano s utjecajem polifenola na obradu masti u tijelu i na oksidativni stres. Budući da su ti rezultati dobiveni na životinjama, nije jasno ima li bazga isti učinak na kolesterol i kod ljudi, prenosi Index.hr.
Moguće nuspojave i rizici
Bazga je uglavnom sigurna kad je kuhana ili pravilno obrađena, ali postoje važne sigurnosne napomene. Nekuhane bobice, kao i lišće, stabljike i sjemenke bazge, sadrže cijanogene glikozide koji mogu izazvati mučninu, povraćanje i proljev.
Zato birajte samo kuhane bobice bazge ili komercijalno pripremljene proizvode poput sirupa, dodataka prehrani ili ekstrakata. Ako slučajno pojedete sirove bobice i pojave se simptomi, prestanite s konzumacijom i potražite liječničku pomoć.
Tko bi trebao izbjegavati bazgu
Neke skupine trebale bi izbjegavati bazgu. Trudnicama i dojiljama obično se ne preporučuje jer nema dovoljno istraživanja o sigurnosti u tim razdobljima. Osobe s autoimunim bolestima, poput reumatoidnog artritisa ili lupusa, također bi je trebale izbjegavati jer bazga može potaknuti imunološki sustav, što bi moglo pogoršati stanje.
Istraživanja o mogućim interakcijama bazge s lijekovima također su ograničena, uključujući lijekove za krvni tlak, diuretike i imunosupresive. Prije redovitog uzimanja bazge ili dodataka prehrani, osobito ako uzimate lijekove ili imate postojeće zdravstvene probleme, posavjetujte se s liječnikom.
Kako uključiti bazgu u prehranu
Bobice bazge imaju kiselkast, pomalo gorak okus pa se rijetko jedu same. Najčešće se koriste u manjim količinama, u kombinaciji s drugom hranom ili u prerađenim oblicima. Primjerice, sirup od bazge može se dodati u čaj, umiješati u jogurt ili zobene pahuljice, ili uzeti na žličicu (često uz dodatak meda).
Od sušenih bobica ili cvjetova može se skuhati i čaj. Bobice se mogu kuhati u džem, pite ili umake, pri čemu je važno da budu potpuno termički obrađene. Dostupni su i dodaci prehrani u obliku kapsula, gumenih bombona ili pastila.
Vrisak.info
