Dok roditelji balansiraju između škole, zabave i „malo mira u kući“, stručnjaci upozoravaju da prekomjerno vrijeme pred ekranima može ostaviti posljedice na dječji san, pažnju, razvoj govora i tjelesno zdravlje. Smjernice su jasne – no u praksi ih sve rjeđe poštujemo. O utjecaju ekrana i smjernicama za djecu u HRT-ovoj emisiji ‘Dr. Beck’ govorili su psihijatar Filip Mustač, dr. Dinko Smilović te fizijatar Šime Mijić.
Veliki je problem taj što ljudi danas rade više stvari istovremeno te smo, po mišljenju psihijatra Filipa Mustača uvjereni da smo odlični u tom. ‘Dosta smo skloni multitaskingu i sigurni da to jako dobro radimo, da štedimo vrijeme. A zapravo nas to često dovodi do toga da budemo odsutni, površni i da ne dosežemo svoj puni potencijal’, kazao je, prenosi HRT te sugerirao svjesno upravljanje vremenom pred ekranom.
Drugim riječima, igrice bi trebalo, primjerice, igrati planirano i s mjerom, a previše vremena pred ekranom može dovesti do opterećenja te, među ostalim, poremećajima sa spavanjem. To je prvi alarm zbog kojih se dobro javiti stručnjaku.
Problemi sa spavanjem mogu biti prvi znak ‘Poremećaji spavanja znaju biti prvi znak zbog kojeg se ljudi jave stručnjaku. A onda se često pokaže da u pozadini postoji veći problem na kojem treba raditi, ističe.
Manjak sna ne znači samo umor i lošiju koncentraciju. On utječe i na apetit, npr. povećava želju za ugljikohidratima, što dugoročno može pridonijeti razvoju pretilosti, i kod djece i kod odraslih’, kazao je psihijatar, dr. Mustač. Koliko je ekrana previše za djecu? Nije poželjno biti na mobitelu do dugo u noć ili prije spavanja, a prekomjerno korištenje ekrana posebno je opasno za djecu. ‘Do dvije godine djeca ne bi smjela biti pred ekranima, osim eventualno video poziva s udaljenom rodbinom.
Od dvije do pet godina preporučuje se najviše sat vremena dnevno edukativnog sadržaja, a od pete do 12. godine do dva sata dnevno video sadržaja, objašnjava. U stvarnosti, većina djece te granice premašuje.
Ekrani često postaju način smirivanja, zabave ili “čuvanja” djece, no dugoročno to može utjecati na pažnju, razvoj govora, kvalitetu sna i svakodnevne navike’, objasnio je dr. Dinko Smilović, a prenosi HRT. Osim što previše ekrana može negativno utjecati na psihičko stanje, dugotrajno tipkanje te držanje može dovesti do trnca. Ne pati samo psiha ‘Ako osjetimo trnce, nelagodu, ako nam stvari ispadaju iz ruke ili primijetimo slabost, to je znak da živac ne radi kako treba i da treba nešto poduzeti, kaže. Posebno su važni simptomi koji se pojavljuju u mirovanju.
Oni upućuju na to da problem nije samo posljedica trenutačnog opterećenja’, ističe Šime Mijić za HRT. Postoji li adekvatan položaj sjedenja pred ekranom? Mi trebamo mikro pokrete. Ne moramo se znojiti da bismo radili vježbu. Bitno je često mijenjati položaj, ustajati, razbiti obrazac ponašanja. Primjerice, maknuti printer dalje od stola da se moramo podići, savjetuje Mijić, a prenosi HRT.
Vrisak.info
