Što redovito jede kardiolog? Dr. Renato Apolito ističe da su pravilna prehrana i maksimalno iskorištavanje nutritivne vrijednosti obroka ključni za održavanje zdrave tjelesne težine te za optimalno zdravlje srca i cijelog organizma.
“Kontrola tjelesne težine smanjuje rizik od visokog tlaka, dijabetesa, apneje u snu i niza povezanih bolesti”, rekao je Apolito za USA TODAY. Pa što se, zapravo, nalazi na njegovom jelovniku?
Što kardiolog jede tijekom dana
Za doručak Apolito najčešće bira organsko mlijeko s niskim udjelom masti i bjelanjke. “Smatram da je takav doručak bogat proteinima i dovoljno zasitan, osobito nakon jutarnjeg treninga”, objašnjava. “Priprema je brza, jednostavna i ne oduzima mi puno vremena, a izbjegavam i postprandijalnu hipoglikemiju koju sam znao osjetiti nakon doručaka bogatih ugljikohidratima.”
Postprandijalna hipoglikemija stanje je u kojem razina šećera u krvi padne nakon obroka. Uz to, napominje da je njegov doručak u potpunosti sastavljen od cjelovitih, neprerađenih namirnica.
Za ručak jede obrok bogat proteinima – svinjski lungić ili pileća prsa – uz što više povrća. Prema najnovijim američkim prehrambenim smjernicama, preporučuje se najmanje tri porcije povrća dnevno.
Večera mu je obično jednostavnija i sastoji se od zelenog povrća i nemasnih proteina, a povremeno i tjestenine. “Do večere najčešće nisam pretjerano gladan, no kad kuham za sebe, ponovno biram zeleno povrće i nemasne proteine”, kaže. “Ali, ne mogu ignorirati svoje talijanske korijene, pa si ponekad pripremim i dobro jelo od tjestenine s povrćem ili proteinima.”
Kad je riječ o grickalicama i desertu, njegovi favoriti su tamna čokolada, bademi prekriveni tamnom čokoladom te sušeno voće s ricottom ili medom. Takve mu kombinacije, kako navodi, zadovoljavaju želju za slatkim “jednako dobro kao bilo koja čokoladica”. “Volim pojesti i kvalitetan sladoled”, dodaje, ali pritom pazi da su sastojci jednostavni i cjeloviti.
“U redu je povremeno ‘zgriješiti’, samo je važno biti svjestan toga”, napominje, upozoravajući na negativne učinke visoko prerađene hrane bogate dodanim šećerom i solju.
Što prehranu čini zdravom za srce?
Apolito objašnjava da je za snižavanje LDL-a, odnosno “lošeg” kolesterola, korisno jesti lisnato zeleno povrće te raznobojno voće i povrće bogato vlaknima. “Ciljajte na raznolikost – špinat, brokulu, bobičasto voće, mrkvu – i zapamtite: što zelenije, to bolje”, kaže. “Cjelovite namirnice i nemasni proteini daleko su bolji izbor od prerađenog mesa poput slanine, kobasica ili suhomesnatih proizvoda, koji su izrazito bogati natrijem i konzervansima povezanim sa srčanim bolestima.”
Ističe i kako život u društvu “okruženom nezdravom, visoko prerađenom hranom koja se neprestano reklamira” otežava održavanje zdravih navika. Njegov jednostavan savjet pacijentima glasi: “Ako nešto možete ubrati ili uloviti, možete to i jesti.” Riječ je, kaže, o principu tradicionalne, sezonske prehrane koja potiče konzumaciju lokalnih i cjelovitih namirnica.
Iako se stručnjaci slažu da su cjelovite namirnice najzdraviji izbor, dostupnost i cijena i dalje su ključni faktori u odabiru hrane. Analiza američkog Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku iz 2025. pokazala je da više od polovice kalorija koje odrasli i djeca u SAD-u unose kod kuće dolazi iz ultraprerađene hrane. Smjernice zato i dalje preporučuju izbjegavanje prerađenih pakiranih proizvoda, slane i slatke industrijske hrane te gotovih jela poput čipsa, keksa i slatkiša.
Apolito naglašava da su cjelovite namirnice “jednako zasitne kao i bilo koja brza hrana” te dodaje kako razumije da svatko povremeno poželi nešto slatko ili “ne baš idealno”.
Vrisak.info
