Iako se većina naslijeđenih gena prenosi s oba roditelja, neke osobine su izravno povezane s majkom, od određenih genetskih bolesti do boje kose i očiju.
Istraživanja na ovu temu su ograničena, ali u nastavku je navedeno 10 fizičkih osobina i osobina ličnosti koje ste možda naslijedili od majke.
Mitohondrijske bolesti
Mitohondrijske bolesti su kronični nasljedni poremećaji koji se javljaju kada mitohondrijska DNK ima defekte ili mutacije. Mitohondrijske bolesti mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali obično se pojavljuju pri rođenju i mogu utjecati na gotovo svaki organ u tijelu, uključujući mozak, živce, mišiće, bubrege, srce, jetru, oči, uši i gušteraču, prenosi N1.
Mnogi poremećaji mogu uzrokovati sekundarnu mitohondrijsku disfunkciju i utjecati na druge bolesti. Primjeri uključuju: Alzheimerovu bolest, mišićnu distrofiju, Lou Gehrigovu bolest, dijabetes, rak.
Otprilike 1 od svakih 5000 ljudi pogođeno je nasljednim mitohondrijskim poremećajem. Zbog raznolikosti simptoma i uključenih organskih sustava, mitohondrijske bolesti se često pogrešno dijagnosticiraju, piše MedicineNet.
Bolesti oka
Patološka kratkovidnost: Nedavne studije pokazale su da se vid i struktura oka nasljeđuju od majki. Ako je vaša majka imala kratkovidnost u mladoj dobi, vjerojatno ćete imati slab vid i povećan rizik od ambliopije.
Daltonizam: Daltonizam je osobina povezana s X kromosomom. Muškarci su posebno pogođeni jer nemaju drugi X kromosom koji bi suzbio ovu značajku.
Fizičke značajke
Fizičke značajke poput boje kose, teksture kose, linije kose, kože i proširenih vena nasljeđuju se od majke.
Menopauza i vrijeme menstruacije
Iako nije uvijek slučaj, kćeri obično slijede majke u smislu kada počinju menstruirati i ulaze u menopauzu.
Inteligencija
Istraživači iz Odjela za društvene i javne zdravstvene znanosti Vijeća za medicinska istraživanja u Glasgowu otkrili su da socioekonomski položaj i obrazovanje utječu na IQ. Prema njihovim nalazima, najbolji prediktor inteligencije bio je IQ majke. IQ sudionika u ovoj studiji razlikovao se od njihovih majki u prosjeku za samo 15 bodova.
Obrasci spavanja
Prema studiji objavljenoj u časopisu Sleep Medicine, majke prenose svoje navike spavanja na svoju djecu. Djeca majki s nesanicom obično kasnije zaspu i manje spavaju.
Starenje
Nekoliko studija na životinjama pokazalo je da majčini geni mogu utjecati na to kako njihovo potomstvo stari. Znanstvenici su otkrili da DNK iz mitohondrija, koju nasljeđujemo samo od majki, može imati ulogu u kontroli stope starenja. Međutim, ovi nalazi još nisu potvrđeni ispitivanjima na ljudima.
Sposobnost mršavljenja ili debljanja
Možda ćete naslijediti metabolizam svoje majke. Međutim, istraživači tvrde da genetika nije sve kada je u pitanju težina i da izbor načina života igra još veću ulogu.
Poremećaj hiperaktivnosti s deficitom pažnje (ADHD)
Prema nekoliko studija, ako majka ima niže razine serotonina, njezino dijete ima veću vjerojatnost da će kasnije u životu razviti ADHD. Geni koji reguliraju proizvodnju serotonina u mozgu prenose se s majke na dijete i čini se da utječu na sposobnost fokusiranja.
Raspoloženje
Struktura kortikolimbičkog sustava, koji regulira emocije i igra ulogu u poremećajima raspoloženja poput depresije, vjerojatnije se prenosi s majki na kćeri nego s majki na sinove ili s očeva na djecu bilo kojeg spola. To bi moglo ukazivati na to da kćeri, barem djelomično, nasljeđuju raspoloženja svojih majki.
Vrisak.info
