Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se u cijelom svijetu 4. veljače. Time se nastoji podići svijest ljudi o važnosti prevencije raka, ranog otkrivanja i novim mogućnostima liječenja, a također i demistificirati rak kao bolest.
Svjetski dan borbe protiv raka je od ključne važnosti za edukaciju javnosti o prevenciji raka, važnosti ranog otkrivanja i dostupnosti efikasnih tretmana, dok se istovremeno zalaže za veći pristup kvalitetnoj njezi za sve. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) očekuje nažalost da će broj umrlih u narednim godinama porasti na oko 30 milijuna oboljelih i 20 milijuna smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom, što iznosi porast od oko 50 posto u odnosu na 2020. godinu, navode stručnjaci INZ-a.
Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća.
Najčešći uzroci smrti iz ove grupe bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30 posto svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika: konzumiranja duhanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola.
Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90 posto svih smrti zbog karcinoma pluća. Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja je odgovorna za koordinaciju Svjetskog dana borbe protiv raka, 2020. godine, u svrhu obilježavanja ovog dana, objavila je izvještaj o svom globalnom istraživanju o svijesti javnosti o raku.
Podaci istaknuti u ovom izvještaju su da ljudi s nižim prihodima i nižim obrazovanjem manje će prepoznati faktore rizika od raka i manje će poduzeti korake za smanjenje rizika nego ljudi s višim prihodima i višim obrazovanjem. U većini zemalja svijeta upotreba duhana (63 posto), izlaganje štetnim ultraljubičastim zrakama (54 posto) i izlaganje tuđem duhanskom dimu (50 posto) najpoznatiji su faktori koji mogu povećati rizik od nastanka raka. Rak se može spriječiti i kontrolirati provedbom strategija utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.
Neki specifični faktori rizika za rak uključuju kronične infekcije humanim papiloma virusom (HPV) – za rak grlića maternice – infekcije hepatitis B ili C virusom – za rak jetre – i Helicobacter pylori infekcija – za rak želuca. Uzmemo li u obzir da su prevencija i rana dijagnostika ovih oblika raka danas dostupniji nego ikada, poražavajuća je činjenica da sve više ljudi obolijeva i umire od raka, navode je iz INZ-a.
Savjeti za prevenciju malignih i kroničnih nezaraznih bolesti su, kažu iz INZ-a, da redovno radite preventivne preglede, izbjegavate namirnice bogate mastima i šećerom, te hranu bogatu solju, smanjite unos slatkih pića i voćnih sokova, pijete dovoljne količine tečnosti (najbolje vodu, dva litra dnevno), pokušate dnevno jesti oko pet porcija voća i povrća, prestanete pušiti i barem smanjiti eventualni unos alkohola, pripremite svoj zdravi ručak kod kuće i ponesite u školu ili na posao.
“Vaš cilj treba biti umjerena fizička aktivnost 30 minuta pet puta sedmično (igranje, hodanje, kućanski poslovi, ples – sve se računa), smanjite sjedeći način života, koristite stepenice, na posao idite pješke ili biciklom, vježbajte s prijateljima ili porodicom – biti će vam zabavnije i biti ćete više motivirani, preuzmite aplikaciju s vježbama ili koristite pedometar za praćenje napretka, ali prije nego što počnete s fizičkom aktivnošću, konzultirajte se s ljekarom” poručuju iz INZ-a.
Vrisak.info
