Epidemija koronavirusa dodatno diže tjeskobu, anksioznost i na kraju paniku među građanima Bosne i Hercegovine. U nekim trgovinama nestale su zalihe dezinfekcijskih sredstava, toalet papira i ostalih namirnica što je znak panike na ponašajnoj razini.
„Anksioznost se dodatno povećava pritiskom medija, objavljivanjem kako provjerenih tako i neprovjerenih informacija vezanih za broj zaraženih od koronavirusa. U razgovoru s osobama nameće se kao gotovo jedina tema razgovora tako da pojedinci održavaju osjećaje straha i iščekivanja kako neki kažu ”onog najgorega”.
Nemamo još uvijek sve podatke o koronavirusu i taj dio kao nepoznanica ostavlja prostora za paniku jer sve što je nepoznato s jedne strane ostavlja prostora za razvijanje panike i straha. Ovdje je važno napraviti razliku između onih koji i inače imaju razvijenu zdravstvenu anksioznost odnosno zabrinutost oko zdravlja i osoba čija je anksioznost izazvana brigom oko pojave novog virusa“, kazala je za hercegovina.info Ivona Čarapina Zovko, psihologinja sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Većina građana poštuje naredbe o smanjenom kretanju, ali ima i onih koji iste ne poštivaju.
„Ljude kao što i samo znate ne možemo natjerati na bilo što. Način ponašanja je kompleksan i odraz je onoga što smo usvojili kroz razne oblike socijalizacije, od obitelja, nastavnika, obrazovanja itd. Ljudi u ovom slučaju najbolje mogu učiti na osnovu posljedica koje nepoštivanje pravila može donijeti.
Imamo primjere izuzetno disciplinirane Kine koja se opravlja i Italije čiji stanovnici sami priznaju da se nisu pridržavali pravila i svjedoci smo posljedica do kojih je to dovelo. U ovim situacijama bitno je pojedincima ukazat na posljedice njihovog neodgovornog ponašanja. Imamo primjere na osnovu kojih možemo učiti i postupiti racionalnije“, istaknula je Ivona Čarapina Zovko.
Nažalost, u Bosni i Hercegovini su zabilježeni slučajevi pojedinaca koji dolaze iz zaraženih području, a ne pridržavaju se pravila samoizolacije.
„Uvijek i u svakoj situaciji postoje oni koji se ponašaju odgovorno i neodgovorno. Takvim pojedincima je potrebno dodatno objasniti koliki su rizik kao pojedinci drugim ljudima. Kada opasnost direktno ne vidimo često ne možemo razmišljati ni o posljedicama, tako i u ovom slučaju kada pojedinci golim okom ne mogu vidjeti virus i biti svjesni štete za razliku npr. od situacije kada bi vidjeli nekoga tko drži pištolj ili drugo oružje i hoda ulicom s namjerom da nekoga ugrozi. Potrebno ih je informirati i pozvati na solidarnost prema drugim ljudima, osobito onima koji su kako pod tjelesnim tako i psihološkim rizikom“, naglasila je psihologinja.
U srijedu je u Hercegovini potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom. Prema reakcijama građana putem portala može se primjetiti da je prisutna panika.
„Mediji su do sada u području Hercegovine izvještavali i kada se bilo koja osoba testira tako da je i taj dio ,,održavao” paniku i iščekivanja rezultata stoga je važno uputiti apel i medijima da filtriraju točne i korisne informacije kako bi čitatelji/gledatelji mogli na razuman način reagirati.
Preplavljivanjem negativnim i neprovjerenim informacijama dodatno se narušava kako mentalno tako i tjelesno zdravlje pojedinca. Mediji još jednom naglašavam jesu ti koji u ovim trenucima dopiru do građana i u tom smislu bi trebali biti svjesni svoje važnosti u cijelom procesu i pravilnog i korisnog informiranja građana“, komentirala je za hercegovina.info Ivona Čarapina Zovko, psihologinja sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Vrisak.info
