Hrvatska je ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II) u kojem mora provesti najmanje dvije godine prije nego što uvede euro što znači da na ulazak u eurozonu možemo računati najranije 2023. godine.
I dok jedni ističu, uključujući i vladajuće, kako je riječ o izuzetnom političkom i gospodarskom postignuću, neki se stručnjaci ne slažu s tim ocjenama. Sveučilišni profesor i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić komentirao je za Direktno je li Hrvatska uistinu spremna za euro i zašto to, prema njegovu mišljenju, i nije tako dobra vijest.
“Euro je dobra valuta i svi ga volimo. Za zemlju koja je razvijena euro je dobar, ali za zemlje koje su manje razvijene i sporije se razvijaju poput Hrvatske, euro znači blokadu razvoja”, ističe Jurčić.
Napominje kako mi, u pogledu razvoja, pripadamo grupi zemalja kao što su Grčka, Italija, Portugal i Španjolska, dakle u zemlje koje imaju nizak razvoj i visoku nezaposlenost.
“Kada nemate vlastitu valutu onda ste priključeni na onoga koji ima veliku proizvodnju i veliki razvoj”, upozorava profesor.
Štetan za Hrvatsku
Pokušao nam je objasniti ključan razlog zašto će euro biti štetan za Hrvatsku:
“Kad smo stvarali Hrvatsku i dobili kunu mi smo nju ‘zaključali’ na sedam i pol kuna za jedan euro. Ako su vam troškovi proizvodnje iznosili sedam kuna, a proizvod košta jedan euro, vi ste tada dobro prošli jer ste zaradili pola kune po proizvodu. I sada idemo usporediti jednog Nijemca i Hrvata. Za pet godina troškovi proizvodnje u Hrvatskoj su sa sedam porasli na deset kuna -zbog rata, tranzicije, visoke nezaposlenosti itd- a proizvod i dalje košta jedan euro. Istodobno, njemačkom ili nizozemskom proizvođaču koji ima razvoj, institucije, obrazovanje i infrastrukturu, njemu su troškovi proizvodnje pali sa sedam na pet kuna, a i dalje taj proizvod prodaje za jedan euro. Dakle, njemu su se za razliku od našeg proizvođača kojemu su se povećali troškovi proizvodnje, povećao profit i njemu euro odgovara”.
Drugim riječima, hrvatski proizvođač ispada iz proizvodnje, a proizvođač iz razvijenih europskih zemalja ostvaruje ekstra profit.
Razvijeni postaju još bogatiji, a nerazvijeni još siromašniji
No to nije kraj.
Jurčić dodaje kako proizvođač iz razvijene zemlje sada taj proizvod koji je jeftiniji prodaje Hrvatima, ili Grcima i na njemu ekstra zarađuje. “Troškovi proizvodnje iznose mu pet kuna, sebi uzme još kunu i do sedam i pol kuna mu ostane još kuna i pol ili milijardu i pol eura i što on radi s tim eurima? Posudi ih Hrvatima kako bi kupovali njegov proizvod! Tako se događa da razvijene zemlje postaju još bogatije, a nerazvijenije još siromašnije i dužnije”, objašnjava.
Ističe kako svi pričaju o reformama, a ono što u Hrvatskoj treba napraviti je, nabraja, reforma fiskalnog i monetarnog sustava te javnih financija.
“To su uz industrijsku politiku koju nemamo, tri stupa na kojima se razvija svako gospodarstvo. Mi nemamo industrijsku politiku kao temeljni stup, a fiskalnu i monetarnu politiku vodimo kontra hrvatskog razvoja. I sada, kada bismo uveli euro, mi bismo de facto ostali bez ijedne poluge kojom možemo upravljati državom i ako ga uvedemo do 2023., već ćemo 2030. biti čista kolonija Europske unije, jer sve što vrijedi do tada više neće biti hrvatsko”, upozorava Jurčić.
Euro je kao zlato, ali taj rudnik zlata ima Nijemac
“Netko kaže euro je kao zlato, a ja kažem, to je istina, ali rudnik zlata ima Nijemac, dok Hrvat ide raditi u taj rudnik zlata za ‘siću’. Euro je rudnik zlata ako vam je efikasna proizvodnja, a to Hrvati nemaju i to je početak i kraj svake priče o euru”, rezolutan je naš sugovornik.
Kao primjer navodi susjednu Sloveniju kojoj euro odgovora jer ima visoku stopu razvoja.
“Hrvatska nema tu razvojnu snagu, mi ako uvedemo euro ne možemo ništa, ne možemo mijenjati tečaj, ne možemo se financirati i bit ćemo priključeni na infuziju Europske unije. Tada će se naši političari hvaliti kako su izvukli novac iz EU-a, iako to nije njihov posao! Njihov posao je da sami stvaramo svoj novac, jer, zar smo mi invalidi u Hrvatskoj?”, rezigniran je Jurčić te dalje upozorava kako u Europi postajemo ono što je Kosovo bilo u Jugoslaviji.
“Naša se politika hvali kako smo iz tzv. korona- fonda dobili najviše novca. To se prikazuje kao vještina i prijateljstvo s važnim europskim čelnicima. No, dobili smo najviše jer smo nerazvijena zemlja i dali su nam kao sirotinji da preživimo. To je za nas uvreda”, smatra.
Na kraju poručuje da je za uvođenje eura, ali tek kada dovedemo Hrvatsku u situaciju da može imati koristi od te valute.
“Ako u idućih pet godina uvedemo euro imat ćemo samo štetu i niti jedan pozitivan efekt. Ponavljam, euro je dobra valuta kao i zlato, ali to zlato se ne proizvodi u Hrvatskoj”.
Vrisak.info
